Obavijesti

News

Komentari 162

Grčić: Znamo i možemo. Pravi rezultati rada tek će se vidjeti

Grčić: Znamo i možemo. Pravi rezultati rada tek će se vidjeti
1

Namjeravamo jačati HBOR kao izvoznu banku, a prva mjera početkom iduće godine bit će daljnje rasterećenje plaća, rekao je potpredsjednik Vlade u Rijeci

VIDEO

Na današnjoj manifestaciji "Poslovni uzlet grada Rijeke" na kojoj je sudjelovao potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić. Tijekom intervjua "1 na 1" odgovarao je na razna pitanja te je tako na pitanje što je SDP u posljednje četiri godine učinio za Rijeku, naveo ulaganja u razvoj luke, obnovu željezničke pruge i bolnice, potporu brdsko-planinskim područjima, ulaganja u sveučilište te osnivanje riječke urbane aglomeracije.

Govorio je i o poslovnoj klimi te rekao da u Hrvatskoj imamo ubrzane procese stranih investiranja te da mnoge tvrtke investiraju jer osjećaju da se trendovi mijenjaju. Istaknuo je da je oko 3,8 milijarda kuna ostavljeno poduzetnicima na temelju oslobađanja od poreza na reinvestiranu dobit i da je promijenjen sustav plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji za 120 tisuća tvrtki.

- Sve što govorimo već mjesecima, o tome kakve smo rezultate postigli u smislu preokreta gospodarskih trendova nakon šest godina teške krize i recesije, mislim da našim ljudima dovoljno govori da smo Vlada koja zna i može i da će se pravi rezultati našega rada tek vidjeti u idućem mandatu - kazao je Grčić.

Dodao je da je povećanje izdvajanja za istraživanja i znanost sa 0,7 na 1,4 posto BDP-a uvršteno u programske smjernice za idući mandat. Također,  potvrdio da je oko 80 posto plasmana HBOR-a ove godine išlo u investicije te da se namjerava jačati HBOR kao izvoznu banku, a najavio je i prvu mjeru početkom iduće godine, a to je daljnje rasterećenje plaća.

Nakon manifestacije, ministar je posjetio brodogradilište 3. maj te rekao kako ono ima 380 milijuna dolara ugovorenih poslova i pune kapacitete do 2018. smatrajući da domaća brodogradnja pomalo staje na noge.

- U brodogradilištu trenutno radi oko 1280 ljudi, a svi ugovoreni poslovi zahtijevati zapošljavanje barem još oko 500 ljudi - dodao je.

Osvrnuo se i na Uljanik te kazao kako ga je država putem HBOR-a podržala s preko milijardu i pol kuna jamstava.

Ocijenio je i da izvoz raste zbog integracije u EU tržište, restrukturiranja gospodarstva i oporavka brodogradnje te da se ove godine očekuju strana ulaganja od oko milijardu eura. 

- U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz hrvatske brodogradnje povećan je više od tri puta, lani je iznosio 580 milijuna kuna, a sada je već na na 1,8 milijardi kuna. To je najbolji pokazatelj da Vladine mjere daju rezultate, od prije nekoliko godina kada se ušlo u proces restrukturiranja i spasilo četiri od pet velikih brodogradilišta što se odražava rast industrije i izvoza - zaključio je Grčić.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel dodao je kako je sadašnja Vlada prva koja je ozbiljno pristupila rješavanju problema restrukturiranja brodogradnje i čemu je konačno i uspjela te kako je 3. maj, nakon dugog razdoblja, u šestomjesečnom razdoblju iskazao dobit.

>>> Otkrivamo što muškarac mora nositi kad izađe iz automobila

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 162
VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...
Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju