Haški sud danas izriče presudu krvniku Radovanu Karadžiću

Raspravno vijeće Haškog suda u četvrtak će izreći presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću za genocid te za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene progonom Bošnjaka i Hrvata, njihovim istrebljenjem, ubojstvima, deportacijama tijekom rata u BiH od 1992. do 1995.

Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima na kraju suđenja da se Karadžića za njegovu presudnu ulogu u zločinima proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. Karadžić je za sebe tražio oslobađajuću presudu.

- Poštovani suci, pravda za sve žrtve ne zahtijeva ništa manje od doživotne kazne zatvora - kazao je tužitelj Alan Tieger u rujnu 2014. u završnom obraćanju tročlanom vijeću na kraju četverogodišnjeg suđenja.

- Karadžić je imao moć nad životom i smrću bošnjačkih muškaraca u Srebrenici i nije tu moć iskoristio da 16. srpnja 1995. zaustavi ubijanja. Nazivao je potčinjene da provjeri zašto su neki pobjegli - kazao je tužitelj Alan Tieger.

Iako je Karadžić tijekom čitavog suđenja umanjivao svoju ulogu, tužitelj je poručio da je istina da je bio predsjednik i vrhovni zapovjednik oružanih snaga i "pokretačka snaga" etničkog čišćenja. 

- Nadgledao je operacije u Srebrenici. Odobrio je svaki ključni korak. Imao je ovlasti i kontrolu nad svakom institucijom u državi uključenom u ubojstva i prisilno premještanje. Imao je ovlasti i kontrolirao je vojsku, policiju i lokalne vlasti. Oni su ga povratno izvještavali tijekom čitave srebreničke operacije. Svojim je ovlastima osigurao da nikad nitko ne istraži ubojstva tijekom njegove vladavine, da se zločini zataškaju, tijela sakriju i međunarodna zajednica drži u neznanju sve dok nije bilo prekasno.

Karadžić je optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u okviru kojeg je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici te progon i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u sedam općina dosegnuli razmjere genocida. Optužen je za višegodišnju opsadu Sarajeva kojom su terorizirani stanovnici glavnog grada topništvom i snajperima, uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao žive štit.

Tužitelj je u završnim riječima posebno opisao slučaj Prijedora u kojem je u nekoliko mjeseci tisuće ljudi ubijeno, zatvoreno u logore i zlostavljano. Do kraja 1993. iz grada je protjerano ukupno 44.000 Bošnjaka i Hrvata. 

- To odražava nepogrešvu namjeru da se unište bošnjačka i hrvatska zajednica u Prijedoru.

- Karadžićevo prisilno demografsko restrukturiranje Bosne trebalo je biti provedeno razaranjem značajnih dijelova bošnjačkih i hrvatskih zajednica i pravo ime za to je genocid - poručio je tužitelj.

Karadžić je za sebe zatražio oslobađajuću presudu tvrdeći da nije imao vlast koju mu tužiteljstvo pripisuje, osporavajući da su se genocid i etničko čišćenje u BiH uopće dogodili.

Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. u Srbiji gdje se godinema skrivao i radio pod imenom dr. Dragan Dabić. ICTY-ju je izručen je devet dana kasnije.

Suđenje je započelo 26. listopada 2009., a završne riječi održane su krajem rujna 2014.

Karadžić je na početku pokušavao sabotirati suđenje odbijanjem da se pojavi u sudnici, ali je popustio je pošto je sud imenovao obranu po službenoj dužnosti. Nakon toga se pojavio u sudnici gdje se branio sam. Tužitelji su izveli ukupno 337 svjedoka, a Karadžić gotovo 250 svjedoka.

Za iste zločine u tijeku je suđenje bivšem zapovjedniku vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću.