News

Komentari 78

'Hoće li biti 14 radnih nedjelja? Pa, moguća su i druga rješenja'

'Hoće li biti 14 radnih nedjelja? Pa, moguća su i druga rješenja'

Ako bude novog vala korona virusa, o radu trgovina nedjeljom odlučivat će epidemiolozi, odnosno Stožer. Zakon po kojemu bi smjele raditi 14 nedjelja u godini past će u drugi plan, rekao nam je ministar Horvat

Zakon o zabrani rada trgovina nedjeljom ne može biti donesen prije rujna ili listopada, rekao nam je ministar gospodarstva Darko Horvat, odgovarajući na pitanje zašto država trgovcima uvodi zabranu rada nedjeljom nakon što su pretrpjeli gubitke zbog pandemije korona virusa.
- Bitno je da se provede javna rasprava, a ako dođe do drugog vala epidemije, prioritetne će biti odluke Stožera. Zakonska zabrana će onda pasti u drugi plan - kaže Horvat. Dodaje i to kako će tek javna rasprava iznjedriti konačnu verziju zakona.

- Nije definitivno da će radno biti baš 14 nedjelja od 52 ukupno, moguće je i neko drugo rješenje. Nije konačno da će se zabrana rada odnositi na sve praznike i blagdane niti da će se subotom raditi do 21, odnosno 22 sata. Nešto će se od toga usvojiti, ali će konačnu formu zakona dati javna rasprava - dodaje Horvat. Prijedlog o 14 radnih nedjelja godišnje, i to onih koje odabere sam trgovac, došao je iz Obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore, kaže Horvat.
- Napravili su analizu po kojoj je 14 nedjelja profitabilno, a u ostalima imaju prihod, ali nedovoljan za pokrivanje rashoda. Tim su nedjeljama otvoreni samo kako bi zadržali kupce.
Da nam se nije dogodila pandemija, kaže ministar, zakon o zabrani rada nedjeljom trebao je biti usvojen prije 1. svibnja. 
Otkriva da je u javnoj raspravi trebao biti već u veljači. Na pitanje hoće li u novom zakonu biti izuzetaka koji će i ostalim nedjeljama moći raditi, Horvat odgovara kako ih neće biti. Zabrana rada trgovina nedjeljom nekoliko je puta već padala na Ustavnom sudu jer su brojni izuzeci ipak mogli raditi.
- Ostavljamo poslodavcima unutar HUP-a i HOK-a da sami između sebe iskomuniciraju i dogovore koje će trgovine raditi, a koje neće. Zakon ne predviđa izuzetke, nego da poslodavac sam odluči koje su mu nedjelje, njih 14, radne, a koje nisu. To su trgovci prihvatili kao dobru ponudu i odgovornost je sad na njima. Morat će uspostaviti jači dijalog, nastavlja Horvat. U svakom slučaju, zaključuje, dogovara se i to da radnicima u trgovini nedjelja bude plaćena najmanje 50 posto više nego inače. Prema postojećem Zakonu o radu, radnik ima pravo na “povećanu plaću” za rad nedjeljom, ali nije definirano i koliko. Na pitanje zašto Vlada već dosad nije riješila pravednu naknadu zaposlenima u trgovini pa da radnici znaju zašto tim danom i rade, Horvat odgovara kako se sad razmišlja o izmjenama i dopunama zakona.

Predsjednik uprave Emmezete Slobodan Školnik, već godinama aktivan oko ovog pitanja, zabranu rada trgovina nedjeljom nazvao je veleizdajom zbog koje će dodatno pasti BDP i povećati se nezaposlenost. Pitamo ga dolazi mu li redovito inspekcija rada provjeriti plaća li radnike za rad nedjeljom. Dolazi, kaže, no koja je svrha, zaključuje, kad je dovoljna jedna lipa više za rad nedjeljom da poslodavac ne bi bio u prekršaju.


- Važnije je pitanje od toga zašto blagajnica ima nisku neto plaću, a bruto plaćamo puno? Zato što blagajnica plaća održavanje 21 ministarstva i tisuća službenika. Nek’ država reformama smanji namete pa da blagajnica dobije puno više - kaže Školnik. Ova Vlada na zabrani rada trgovina nedjeljom radi unatrag dvije godine i očito je epidemiološku krizu iskoristila kao probni balon. Epidemiolozi su zatvorili trgovine nedjeljom pod izlikom da tim danom tamo odlaze cijele obitelji i veća je koncentracija kupaca, a istodobno, kad je bilo najgore, nije propisala da kupovinu i inače smije obavljati samo jedan član obitelji. Jednako tako, istraživanja koja su zajedno lani provela dva trgovačka centra u Zagrebu, jedan u Slavoniji i jedan u Dalmaciji, pokazala su da najviše posjetitelja imaju - subotom. 

Najčitaniji članci