Hrvatska doživjela najveći pad industrijske proizvodnje u EU

Hrvatska je u veljači zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU, u raskoraku s naznakama stabilnog oporavka na europskoj razini, pokazali su u utorak podaci europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u veljači za 1,1 posto u odnosu na siječanj kada je prema revidiranim podacima uvećana za 0,6 posto, izračunali su statističari.

Na razini EU-a uvećana je za jedan posto nakon revidiranog 0,1-postotnog rasta na početku godine.

Najviše je na oba područja u veljači na mjesečnoj razini porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,8 posto u eurozoni i za 2,8 posto u EU.

Slijedi sektor kapitalnih dobara s rastom proizvodnje za 0,8 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU.

Proizvodnja energije smanjena je pak u zoni primjene zajedničke europske valute za 0,3 posto u odnosu na siječanj. Na razini Unije uvećana je pak za 0,8 posto.

NIČU NOVE ZGRADE Porastao broj izdanih građevinskih dozvola. Najviše je otišlo na novogradnju

I eurozona i EU bilježile su pad proizvodnje u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 0,2 odnosno za 0,3 posto u odnosu na siječanj.

Hrvatska uz Grčku

Daleko najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini bilježila je u veljači Irska, za 10,8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. 

Slijede Belgija i Luksemburg gdje je uvećana za 7,4 odnosno za 6,3 posto.

Najveći pad industrijske proizvodnje bilježila je pak u veljači Hrvatska, za 3,9 posto u odnosu na siječanj kada je bila porasla za 2,1 posto.

Blizu je Hrvatskoj Grčka s padom proizvodnje na mjesečnoj razini za 3,6 posto.

Naznake oporavka

Godišnja usporedba pokazuje pak da je europska industrijska proizvodnja u veljači porasla prvi puta u gotovo dvije godine, i to za 1,2 posto u eurozoni i za 0,6 posto u EU.

U siječnju bila se smanjila za 0,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,6 posto na razini Unije, pokazali su revidirani Eurostatovi podaci.

Najveći rast bilježio je na oba područja sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 9,7 posto u eurozoni i za 8,1 posto u EU.

Slijedi energetski sektor s povećanjem proizvodnje na oba područja za 1,4 posto.

Najveći pad proizvodnje u eurozoni zabilježio je pak sektor intermedijarnih dobara, za 2,7 posto, a blizu je i sektor trajnih potrošačkih dobara s padom proizvodnje za 2,3 posto.

Osjetno se smanjila i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 2,3 posto u eurozoni i za 2,2 posto u EU.

Pad je na oba područja bilježio i sektor kapitalnih dobara, za otprilike 1,7 posto u odnosu na prošlogodišnju veljaču.

Skok u Irskoj

Daleko je najviše u veljači na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 38,8 posto.

Slijedi Litva s povećanjem proizvodnje za 9,1 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u veljači porasla za 5,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 7,6-postotnog skoka u siječnju.

Najbliže je Hrvatskoj u veljači bila Malta s povećanjem proizvodnje na godišnjoj razini za 5,8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Najveći pad proizvodnje bilježila je u veljači Mađarska, za osam posto. Slijede Bugarska i Njemačka gdje je smanjena za 4,7 odnosno za 3,7 posto.