Hrvatska i Schengen: 'Želimo naglasiti spremnost na ulazak i obustaviti graničnu kontrolu...'

Na sjednici koja se održala 2. srpnja 2021. godine bili su uključeni eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP), državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Terezija Gras te profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Iris Goldner Lang.

Zastupnik Karlo Ressler je rekao kako se u godišnjem izvješću o funkcioniranju schengenskog područja, o kojem će se raspravljati u utorak, 6. srpnja, ističe činjenica da je Europska komisija potvrdila tehničku spremnost Hrvatske za ulazak u Schengen još 2019. te da se potiče Vijeće da poštuje obvezu i donese mjere o ukidanju graničnih kontrola. 

Ressler je također izrazio uvjerenje da će njegov amandman koji je podržalo stotinjak kolega, među ostalim i hrvatski zastupnici iz redova SDP-a i Renew Europe, dobiti potporu i ostalih europarlamentaraca na plenarnoj sjednici kako bi se predloženo izvješće dodatno poboljšalo. „U suštini amandman traži dvije stvari: još jednom dodatno naglasiti spremnost i ne ostaviti nikakvu dvojbu oko toga da je nakon zadnjeg evaluacijskog posjeta Europske komisije Hrvatska u potpunosti spremna za Schengen. U drugom redu, pozdraviti uspostavu neovisnog mehanizma nadzora granice, što je također veliko postignuće.“

O neovisnom mehanizmu nadzora govorila je i državna tajnica Terezija Gras istaknuvši kako je Hrvatska uložila golemi napor u njegovu uspostavu.  Na tome se radilo od 2020. kada je Komisija predstavila novi Pakt o migracijama i azilu koji sadrži poziv na uspostavu ovakvog mehanizma kako bi se na bolji način osigurala zaštita temeljnih prava migranata i izbjeglica, pojasnila je Gras.

Istaknula je da je „Hrvatska prva država članica koja je - prije nego je postignuta konačna suglasnost o pojedinim zakonodavnim prijedlozima koji se vežu uz novi Pakt o migracijama i azilu - uspostavila ovaj mehanizam. Bilo je to dosta kompleksno i zahtijevalo je puno napora i stručnog znanja“, kazala je Gras.  Kad je riječ o odluci o ulasku Hrvatske u Schengen, državna tajnica je rekla kako je Vlada svjesna da postoje određene članice koje imaju zadršku, ali da misli „da je Hrvatska proteklih nekoliko mjeseci uspjela bitno utjecati i na njihova stajališta“.

Profesorica Iris Goldner Lang podsjetila je da je za odluku o ulasku u schengensko područje potrebna jednoglasna odluka svih članica Schengena, što znači da svaka zemlja ima pravo veta. „To je vrlo politička stvar. Ulogu igra i činjenica da Rumunjska i Bugarska, koje su u Uniju ušle puno prije Hrvatske, 2007. godine, još uvijek nisu članice Schengena. Ne znam hoće li iz političkih razloga države članice biti voljne omogućiti Hrvatskoj da uđe u Schengen, a da to ne omoguće Rumunjskoj i Bugarskoj, jer bi to bilo određeno preskakanje reda. Ili ćemo naprosto ući u paketu, istovremeno“, rekla je Goldner Lang.

Plenarna sjednica Europskog parlamenta održat će se od 5. do 8. srpnja, a uz godišnje izvješće o funkcioniranju schengenskog područja, na dnevnom redu su i odluke o uspostavi dva fonda koja bi državama članicama trebale pomoći u upravljanju migracijskim procesima i integracijskim politikama te vanjskim granicama EU-a.

Riječ je o Fondu za azil, migracije i integraciju 2021.-2027. vrijednom 9,88 milijardi eura te Fondu za integrirano upravljanje granicama čijih bi 6,24 milijarde eura trebalo doprinijeti usklađivanju nadzora granica te uvođenju zaštitnih mjera za ranjive osobe koje dolaze u Europu, osobito kad je riječ o djeci bez pratnje. 

Plenarnu sjednicu moći ćete pratiti ovdje, a snimka današnje konferencije za medije uskoro će biti dostupna na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.