'Hrvatska je u ozbiljnoj krizi korištenja europskih fondova'

Od 2014. do 31. listopada ove godine isplaćeno je iz EU fondova 777 milijuna eura, što je samo 7,3 posto ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura koji Hrvatskoj stoje na raspolaganju, poručio je u četvrtak u Saboru SDP-ov Branko Bačić. 

Istaknuo je kako ove godine, odnosno za još nekoliko preostalih dana ovog mjeseca, istječe rok u kojem smo morali utrošiti EU sredstva koja su nam bila od 2014. dostupna, a nakon čega se oni vraćaju u EU proračun. 

- Hrvatska će ući u povijest kao država članica koja je povukla najmanje EU sredstava - poručio je njegov stranački kolega Damir Mateljan, inače i načelnik općine Kamanje. 

Pravi udar, naglasio je Grčić, slijedi nam krajem iduće godine ukoliko Vlada nastavi ovim putem, jer nam može uslijediti tzv. opoziv sredstava EU fondova.

- To se može mjeriti u nekoliko stotina milijuna eura - istaknuo je.

Grčić i njegovi stranački kolege Marko Vešligaj i Damira Mateljan osvrnuli su se i na regionalnu politiku Hrvatske i novi indeks razvijenosti i upozorili kako je on u potpunosti nelogičan i nepravedan. 

- Regionalna politika u Hrvatskoj u ovih godinu dana ove Vlade doživjela je totalni kolaps - poručio je Grčić istaknuvši kako se kolaps odvio u tri faze.

Prva je porezna reforma kojom su, naglasio je, ukinute dvije ključne mjere za građane i poduzetnike. 

- Ukinuta je razlika u plaćama između nerazvijenih i razvijenih dijelova Hrvatske i ukinute su sve olakšice za poduzetnike - istaknuo je.

Druga je donošenje Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave kojom se u potpomognutim područjima ukida porez na dohodak, a treća je novi indeks razvijenosti.  

- Novi indeks razvijenosti ni po čemu nije pravedan kako to Vlada uporno tvrdi. Granica od 75 posto indeksa je ukinuta i sada je granica razvijenih i nerazvijenih 100 posto. To je pokušaj jednog populističkog širenja tzv. nerazvijenih krajeva u odnosu na razvijene jer se proširuje ukupan broj za čak 50 novih jedinica u potpomognutim područjima. Sad ih je 304 - rekao je Grčić istaknuvši kako je objavljena lista razvijenih i nerazvijenih jedinica sporna.

- Među razvijene je upao jedan Drniš ili Škabrnja i nekoliko drugih općina koje su ratom pogođene i gdje taj proces obnove još uvijek traje. Škabrnja ostvaruje izvorni proračunski prihod po stanovniku 900 kuna i u ovom trenutku je u istj skupini razvijenih kao i Kostrena koja ostvaruje 9000 kuna prihoda po stanovniku, dakle 10 puta više - istaknuo je upitavši se kako je to moguće. 

Mateljan je istaknuo kako je "Vlada donijela paketić od tri kozmetička Zakona koji su daleko od onog što bi se moglo nazvati reformom lokalne samouprave."

Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave, poručio je, rađen je u Ministarstvu financija bez ikakvih konzultacija s Ministarstvom regionalnog razvoja, a istodobno nije donesen novi Zakon o regionalnom razvoju. 

- Vlada u zadnjem mjesecu prije stanke donosi zakone koji neće ni u čemu pomoći u potpomognutim područjima, a pokazatelj su da nema političke volje da pokrene strukturne reforme u kontekstu jačanja kapaciteta za provlačenje EU sredstava - poručio je. 

Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade, istaknuo je kako je čelnicima lokalnih jedinica kroz novi indeks razvijenosti ograničen pristup EU fondovima, a oni su manjim sredinama slamka spasa.

- Tu ima jedan paradoks. Svi bi htjeli biti malo manje razvijeni jer jedino kroz manju razvijenost oni mogu odraditi kapitalne projekte koje su si zacrtali, ne samo lokalna samouprava nego i poduzetnici koji tamo žive, OPG-ovi, udruge koji se javljaju na EU natječaje. Oni su svi dovedeni u podrđenei položaj s ovim indeksom razvijenosti - poručio je.