Hrvatska zaostaje za drugim zemljama, evo kako to riješiti

U Hrvatskoj je veliki broj pozitivnih priča i pokazatelja pomaka koji ne dobivaju dovoljno medijske pažnje, a upravo je to cilj ovog projekta kojim se želi maknuti fokus s konstantnih problema te usmjeriti pažnju na najmanje pet posto rasta našeg gospodarstva, istaknuo je u pozdravnom govoru Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

"Projekcije rasta investicija više su od očekivanog. Također, investicije se revidiraju ne samo u visokoj javnoj upravi već i u IT i prerađivačkoj industriji. Stoga je važno da ojačamo suradnju i van naših granica", rekao je Nišević.

Povećanje investicija i kapitala za ulaganje cilj je i Hrvatske udruge banaka, a direktor Zdenko Adrović naveo je da prema izvještaju o globalnoj konkurentnosti Hrvatska zauzima 63. mjesto od ukupno 141 gospodarstva obuhvaćenog u izvještaju.

"Uz makroekonomsku stabilnost, višak u proračunu i stabilnost financijskog sustava o kojoj se govori postoji niz loših vijesti poput efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova, nedostatak fokusiranosti Vlade i opterećenost propustima, nezaposlenost i otpuštanje ljudi", istaknuo je Adrović i dodao da po investicijskoj klimi Hrvatska zaostaje za drugim zemljama nove Europe.

Rješenje između ostalog, kaže, vidi u skraćivanju i pojednostavljivanju administrativnih procedura. HUB se, dodao je, usredotočio na pravnu sigurnost poslovanja poput zaštite vjerovnika i zaštitu potrošača.

"Hrvatska ima probleme s pravosuđem, a međunarodni pokazatelji prava upućuju na to da značajno zaostajemo za europskim zemljama. Moramo poboljšati pravne i financijske postupke, razgovarati o padu kamatnih stopa. Smanjenje rizika potaknut će gospodarski rast na koji su banke spremne", poručio je Adrović.

Hrvatska – mala zemlja za veliki odmor slogan je koji otkriva više problema nego izazova, smatra Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj.

"Kada spominjemo Hrvatsku, spominjemo samo turizam, a nije dobro da tako percipiramo našu zemlju. Ne možemo se fokusirati na nestabilnu turističku industriju. Preveliki udio BDP-a ovisi o tome, a statistika govori da je riječ od oko 18 posto, što nikako nije dobro. Moramo kritički govoriti o tome što ne valja. Hrvatskoj trebaju drastične promjene s kojima treba početi danas", istaknuo je Fogec i predložio Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta da slogan promijeni u "Hrvatska – mala zemlja za velik promjene".

Na njegov govor osvrnuo se Zdenko Lucić, državni tajnik MINGO-a, koji smatra da smo postali nacija koja voli kukati te da izazovi postoje svugdje.

"Na nama je da mijenjamo što treba kako bismo išli prema bolje; potrebna nam je vjera u nas same i u bolje sutra. BDP raste iz kvartala u kvartal, bilježimo stabilan rast investicija, vraćen je kreditni investicijski rejting, a razina ugovorenih sredstava je iznad prosjeka EU. Uskoro će nam biti dostupna nova sredstva, a MINGO natječajima i programima pomažu male i srednje poduzetnike u daljnjim ulaganjima", naveo je Lucić i dodao Vlada RH izdvaja sredstva za investicije i uvođenje novih tehnologija, te da gospodarstvo i poduzetništvo podupiru i temeljem Zakona o poticanju ulaganja čime, između ostalog, potiču i nova zapošljavanja.

- Smanjena su porezna i administrativna opterećenja, pokrenuli smo projekt START koji omogućuje jednostavnije i brže pokretanje poslovanja, a a zadaća poduzetnika jest sve što nam je na raspolaganju iskoristiti što je bolje moguće - poručio je Lucić.

Imperativ je bio povećati proračun kako bi se Hrvatska predstavila kao mjesto ulaganja, rekao je izaslanik predsjednice RH Marko Jurčić i potom se osvrnuo na trenutno stanje.

"Rast od najmanje pet posto nije dovoljan, a neki izazovi prisutni su još od 2009. godine. Imamo percepciju lijepe države, dok se na području ulaganja bavimo površnim stvarima i ne idemo u dubinu. Moramo biti svjesni da nije svako ulaganje vrijedno ulaganje niti je svako ulaganje Greenfield ulaganje. Veliki faktor dolaska ulagača u Hrvatsku bila je jeftina radna snaga, no danas smo jaki u više sektora. Faktori ulaganja mijenjaju pristup i trebaju biti alat bržeg rasta i otvaranja radnih mjesta. Što se stranih ulaganja tiče, ona su veliki značaj u lancu dodane vrijednosti, stoga treba sustavnije pristupati izazovima, raditi na promociji Hrvatske i naglašavati primjere dobre prakse", rekao je Jurčić.

“Broj jedan faktor za investicije je stabilnost, a potom dolazi sve ostalo”

“Broj jedan faktor za investicije je stabilnost, a potom dolazi sve ostalo”, istaknula je partnerica odjelu financijskog savjetovanja Deloittea Hrvatska Vedrana Jelušić-Kašić u prezentaciji pod nazivom Investicijska klima u Hrvatskoj.

U posljednje vrijeme, ističe, ulagači koji važu investicije sve više pitaju o stanju na tržištu rada, vještinama potencijalnih zaposlenika na koje mogu računati i općem trošku rada.

Ključne prednosti koje ulagači percipiraju o Hrvatskoj su geografska pozicija, kontinuirani i stabilan gospodarski rast, mjere stimuliranja investicija i istraživanja i razvoj. 

Po prognozi Europske komisije gospodarstvo će porasti 2,9% ove, a iduće godine prikočiti na 2,6% zbog usporavanja vanjskih trgovinskih partnera, posebno Njemačke. Pritom su investicije jedan od dva glavna motora rasta, one su porasle 8 posto, ponajviše zahvaljujući europskim fondovima.

“Poboljšanje apsorpcije iz kohezijskih i strukturnih fondova može dodatno ubrzati rast investicija. Premda se očekuje usporavanja, sveukupno gledano Hrvatska ima stabilnu platformu rasta”, napominje Jelušić-Kašić.

Među izazovima na kojima treba poraditi su još uvijek relativno visoki udjeli nenaplativih kredita u bankama koji, unatoč smanjenju, i dalje nadmašuju druge zemlje u okruženju, neke i prema 1 posto. Također, relativna zaduženost kompanija je visoka što ograničava zaduživanje pa je važno razvijati tržište kapitala koja bi olakšalo pristup vlasničkom kapitalu i financiranju.

Jelušić-Kašić podsjeća da je prema Doing business ljestvici Svjetske banke Hrvatska na 51. mjestu od 190 zemalja, a prema Global Competitive Indexu pozicionirana 63. od 140 usporedivih država. Posebno loše ocijenjeno područje je izdavanje građevinskih dozvola, a bitna poboljšanja potrebna su na i tržištu rada te inovacijama. 

“Opći trendovi investiranja u Hrvatsku pokazuju da se ulaganja koncentriraju na tehnologiju i IT, energetiku - prvenstveno obnovljive izvore, turizam, nekretnine i proizvodnju hrane. Gotovo svakodnevno nam dolaze ulagači koji žele ulagati u energetiku”, zaključuje.

Turski holding planira novih 100 megavata iz geotermalnih izvora u sjevernoj Hrvatskoj 

Turski MB Holding, koji je prije dvadesetak dana svečano u Velikoj Cigleni pored Bjelovara otvorio prvu geotermalnu elektranu u Hrvatskoj vrijednu 325 milijuna kuna, predstavio je svoja iskustva ulaganja u Hrvatsku. 

Prema riječima potpredsjednika za energetiku MB Holdinga Alija Ergüna Özdemira, projekt je započeo 2015., završen je početkom ove godine. Vrijednost projekta dosegla je 45 milijuna eura od čega su 70 posto odradili domaći podizvođači i dobavljači roba i usluga.  Nakon dobivanja dozvole Ministarstva energetike i puštanja u komercijalni rad u veljači dosad je elektrana isporučila više od 50 gigavatsati u mrežu, uz mjesečni prosjek od 7 gigavatsata.

“Među prednostima geotermalne energije u odnosu na ostale obnovljive izvore energije su manje potrebe za korištenje zemlje”, kazao je Özdemir. Domaća kompanija kćer, MB Geothermal, ima koncesije za istraživanje četiriju geotermalnih područja na području sjeverne Hrvatske.

Turski holding, koji trenutno zapošljava oko 1000 radnika, od kojih je 25 u Hrvatskoj, planira novih 100 megavata iz geotermalnih izvora u sjevernoj Hrvatskoj u bližoj budućnosti.

Tijekom izgradnje bilo bi otvoreno 5000 radnih mjesta, a 80 posto investicije u vrijednosti 400 milijuna eura nabavilo bi se od nacionalnih dobavljača.

“Godišnja proizvodnja energije ekvivalentna je 500.000 barela uvezne nafte, a bit će tu nove poslovne prilike za lokalni, veoma kvalificirani sektor nafte i plina”, rekao je Özdemir.