Hrvatske europarlamentarke različito o uspješnosti hrvatske vlade u provedbi cijepljenja

Hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu su u petak na online konferenciji posvećenoj predstojećoj plenarnoj sjednici parlamenta različito ocijenile uspješnost hrvatske vlade u provedbi kampanje cijepljenja protiv covida-19.

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je u petak online konferenciju na kojoj su se zastupnice Sunčana Glavak (HDZ/EPP), Romana Jerković (SDP/S&D) te Ruža Tomašić (HKS/EKR) osvrnule na teme predstojeće plenarne sjednice Europskog parlamenta koja će se održati od 8. do 11. ožujka.

Europski parlament će idućeg tjedna raspravljati i glasati o programu EU za zdravlje koji bi trebao pomoći nacionalnim zdravstvenim sustavima da budu spremniji za buduće izazove i pandemije.

U raspravi o tom programu HDZ-ova zastupnica Sunčana Glavak istaknula je da bi se svakako trebalo osvrnuti i na pitanje cjepiva, jer je ono trenutno jedno od gorućih pitanja u Hrvatskoj i svijetu, na što je SDP-ova zastupnica prozvala hrvatsku vladu za sporost i neadekvatan pristup u provođenju cijepljenja.

“Hrvatska je apsolutno podbacila u cijepljenju građana”, ustvrdila je Jerković te dodala da to polako, ali sigurno, prestaje biti problem EU već problem vlade Republike Hrvatske. Također je naglasila da će zbog neadekvatnog odgovora vlade biti ugrožena i turistička sezona koja je na pomolu. “Bojim se da će turistička sezona biti dovedena u pitanje”, rekla je Jerković.

Glavak je odbacila ove kritike odgovorivši da “ne može Hrvatska izmisliti cjepivo kojeg nema”. “Ne mogu se složiti s Vama, ovo nije dobra poruka, nije primjereno u ovom trenutku na ovakav način svaljivati odgovornost na hrvatsku vladu”, dodala je.

“Razumijem poziciju zastupnice Glavak, ali mislim da je svima sve jasno”, rekla je na to Jerković te dodala da su brojne države čekale, ali su u nekom trenutku ipak donijele važne odluke. “Ja sam samo izrazila žaljenje što hrvatska vlada nije donijela te važne odluke”.

Ruža Tomašić se na komentare kolegica osvrnula vrlo kratko, rekavši: “Da nismo uništili Imunološki, hrvatski bi znanstvenici već imali svoje cjepivo”.

Jerković je obajsnila rekla kako je program EU za zdravlje rezultat iskustva stečenog u pandemiji covida-19.

„Program ima tri opća cilja: zaštititi građane Unije od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju te ojačati kapacitete za upravljanje krizama. Drugi je poboljšati dostupnost i pristupačnost lijekova i medicinske opreme, a treći važni opći cilj je jačanje zdravstvenih sustava i ljudskih potencijala te povećanje otpornosti na buduće krize“, navela je Jerković. Podsjetila je da je Europski parlament imao vrlo važnu ulogu pri odluci o financijskoj omotnici za ovaj program.

Na dnevnom redu sjednice Europskog parlamenta idućeg tjedna su i izvješće o uvođenju naknade za udio ugljika u uvoznim proizvodima, što bi trebalo doprinijeti globalnim klimatskim ciljevima te o programu InvestEU usmjerenom na mobiliziranje oko 400 milijardi eura vrijednih investicija za održivi gospodarski rast.

Očekuje se i rasprava o pritiscima na medije u Poljskoj, Mađarskoj i Sloveniji te o izbjegavanju porezne utaje u EU-u, a prvog dana plenarne sjednice obilježit će se Međunarodni dan žena.

Zastupnici će raspravljati i o sustavu kontrole u ribarstvu.

Tomašić je istaknula da glede novih pravila za upravljanje ribarskim aktivnostima u idućih petnaest godina postoji razilaženje europarlamentaraca i Komisije oko određenih prijedloga, poput videonadzora plovila. Pojasnila je da Komisija predlaže uvođenje obveznog sustava za snimanje i pohranu podataka u plovilima koja podliježu nadzoru iskrcavanja te da je ona predložila amandman koji umjesto obveznog predviđa dobrovoljno korištenje videonadzora.

„Mi nemamo kamere ni u agro-biznisu, mislim da nije fer da budu potrebne samo za ribare“, rekla je Tomašić.  

Zastupnica Sunčana Glavak istaknula je kako će na marginama plenarne sjednice čelnici EU institucija potpisati zajedničku izjavu o Konferenciji o budućnosti Europe nakon što je ovaj tjedan postignut dogovor o načinu upravljanja tim procesom. Riječ je o nizu foruma i rasprava s građanima diljem Europe, kazala je Glavak, te pojasnila da će se obraditi teme poput klimatskih promjena, izazova u gospodarstvu, socijalne pravde i jednakosti, digitalne transformacija, promicanja europskih vrijednosti.