'Hrvatskom svinjogojstvu prijeti kolaps, štete bi mogle biti čak više od 100 milijuna eura...'

Poremećaj tržišta u Njemačkoj koji je izazvan pojavom bolesti ASK te neuređenost tržišta poljoprivrednih proizvoda Hrvatskoj nanijeti će ogromne štete u svinjogojstvu, veće nego da se bolest pojavila kod nas", istaknuli su iz Hrvatske udruge proizvođača svinja (HUPS) navodeći kako štete koje mogu nastati u ovom trenutku procjenjuju na više od 100 milijuna eura.

Zbog alarmantne situacije, iz HUPS-a traže hitan angažman Vlade, ali i nude rješenja koja bi mogla ublažiti posljedice ove novonastale situacije, kazao je predsjednik HUPS-a Krešimir Kuterovac na konferenciji za novinare u Čepinu.

Navode kako Hrvatska danas iz drugih zemalja EU uvozom pokriva i do 70 posto potreba za svinjskim mesom. "Želimo da se boljom organizacijom tržišta potakne razvoj svinjogojstva i smanji uvozni deficit, smanji ovisnost mesne industrija o uvozu sirovine te da se dodatno valorizira domaća kvaliteta po uzoru na razvijene EU zemlje", poručili su iz Udruge.

Cijena prasadi srušena je za 30 posto

Ističu i kako je ključno da domaća proizvodnja osigura stabilnu opskrbu hranom naših građana. "U trgovinama moramo osigurati zastupljenost domaćih proizvoda provedbom EU uredbe o uređenju tržišta", kazali su iz Udruge, napominjući da je Hrvatska jedina država EU koja tu uredbu primjenjuje djelomično, iako ona omogućava da se domaće tržište "koliko toliko zaštiti od nelojalne uvozne konkurencije".

Iz HUPS-a su podsjetili kako se prošli tjedan u Njemačkoj pojavila bolest afričke svinjske kuge zbog čega je cijena svinjskih polovica pala za čak 20 euro centi ili 13 posto u jednom tjednu, a cijena prasadi srušena je za 30 posto.

Kako Njemačka nema mogućnosti plasmana na tržište Kine i zemalja Azije za određeno razdoblje, odnosno uvedena je zabrana izvoza, velike količine svinjskog mesa iz te zemlje naći će se i u Hrvatskoj, upozoravaju iz HUPS-a napominjući kako pritom cijena neće biti bitna te će trgovački lanci ili prestati kupovati meso hrvatskih proizvođača ili će doći do strašnog pada cijena.

To će, istaknuli su iz HUPS-a, dodatno uništiti domaću proizvodnju i na rub financijske isplativosti dovesti proizvođače.

"Cijena na burzi prije pada od 20 centi bila je 1,47 eura za toplu polovicu, što je također bilo ispod referentne cijene EU od 1,509 eura za kilogram", kazao je Kuterovac te dodao kako procjenjuju da će cijena u Hrvatskoj pod pritiskom uvoznog mesa pasti na 7,5 kuna po kilogramu žive vage, što će gubitak po proizvedenom tovljeniku povećati na 100 kuna.

"To će na ukupno 13.000 proizvedenih svinja tjedno značiti tjedni gubitak od 1,3 milijuna kuna", istaknuo je Kuterovac. Dodao je da hrvatski proizvođači nisu krivi za tu situaciju, pa Udruga traži hitan angažman Vlade u rješavanju problema.

Vlada ne smije stvari prepustiti slučaju

Iz HUPS-a također predlažu donošenje hitnih mjera, među kojima su uvođenje u javnu nabavu hrane obaveznog kriterija kratkih lanaca opskrbe hranom i proizvoda iz nacionalnog sustava kvalitete "Naše domaće", osigurati u proračunu sredstva za primjenu odobrenih programa EU o dobrobiti životinja, kao mjera državne potpore u iznosu od 50 milijuna kuna godišnje.

Predlažu i uspostavljanje obveznog sustava ugovaranja primarne proizvodnje, stvaranje uvjeta za fer i korektno određivanje cijene na osnovi tržišnih pokazatelja u Hrvatskoj i okruženju, uspostavu proizvođačkih organizacija i sektorskih organizacija, razvoj sustava kvalitete i oznaka svinjskoga mesa i njihovu marketinšku valorizaciju.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu i njegova provedba, kako su istaknuli, treba biti kamen temeljac sektora svinjogojstva.

"Koronakriza je osvijestila stanje u hrvatskom agraru i pokazala kako je poljoprivredna suverenost i samodostatnost od iznimne važnosti za opstanak poljoprivrede, proizvodnje i života u ruralnim područjima", istaknuo je Kuterovac te poručio da Vlada ne smije stvari prepustiti slučaju nego je nužna hitna akcija svih dionika kako bi ovu prijetnju u sektoru svinjogojstva što prije zaustavili, održali razinu proizvodnje te radili na njenom povećanju.

Članovi udruge su najveći proizvođači prasadi, tovljači hrvatske prasadi i proizvođači genetskog materijala u Hrvatskoj koji proizvode godišnje oko 700. 000 svinja i drže 30.000 krmača.