I kruh ide na listu 'zamrznutih' proizvoda: 'Sišu svaki cent povišice. Šaljite im inspekciju!'

Lista proizvoda koji će ubuduće imati "zamrznutu" cijenu bit će proširena sa sadašnjih 30 na 50 proizvoda i mora biti definirana do kraja siječnja - najvažniji je zaključak sastanka u Vladi, koji je okupio pedesetak aktera u potrošačkom lancu - proizvođače hrane, dobavljače, trgovce, regulatore i ministre u Vladi.

Iz sektora trgovine, podsjetimo, ranije je već stigla informacija da će pedesetak distributera svoje cijene dodatno podići, za dva do deset posto u sljedećim mjesecima. Kojih će se novih dvadeset proizvoda naći na listi reguliranih cijena koje trgovci ne smiju prekoračivati tek će biti dogovoreno, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavljuje stavljanje kruha na taj popis.

- Potrebno je vrijeme za dodatne konzultacije. Želimo obuhvatiti široki spektar proizvoda za ograničene cijene, ali i da mi kao Vlada imamo mogućnost smanjiti mogućnost manipuliranja ili izbjegavanja tih cijena. Mjera će biti donesena do kraja ovoga mjeseca - rekao je Šušnjar.

- Dodali bismo neke proizvode. Moramo uravnotežiti maksimalne moguće cijene za te proizvode. Imat ćemo proširenu listu. Dominantno su to proizvodi koje svakodnevno koriste građani, a cijene im rastu. Uvažili smo i sugestije u odnosu na postojeće liste, mora biti zdravija prehrana. Kruh će biti na popisu - rekao je Šušnjar potvrđujući kako će lista imati 50 proizvoda. "Ako nema društvene osjetljivosti, država je tu da regulira u korist građana", zaključio je Šušnjar.

Proizvodi sa zaštićenom cijenom moraju imati znak

Na pitanje hoće li proizvodi sa zaštićenom cijenom morati imati odgovarajući znak, odgovorio je da je i dosad to bila obaveza trgovaca. U 93 posto slučajeva trgovci su poštovali mjere, a novom će se odlukom, rekao je, dodatno omogućiti da trgovci ne izbjegavaju odluku.

Marijana Petir kao predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu rekla je kako se prednost mora dati domaćim proizvodima, dok je odbor predložio da se propiše i kvaliteta poljoprivrednih proizvoda, čime bi se eliminirao veliki dio robe iz uvoza, tj. nelojalna konkurencija. Predložili su i da se najmanje 20 posto eko proizvoda i proizvoda s oznakom kvalitete nađe na tržištu, primjerice proizvodi čiji je dobavni lanac kratak, pa time i hrana svježija.

Guverner HNB-a Boris Vujčić otkrio je neke zanimljive činjenice:

- Analizirali smo uzroke ponovnog rasta inflacije u zadnje vrijeme, održavaju ga dvije stvari: relativno visoka stopa inflacije usluga i recentni porast cijena hrane u zadnjem kvartalu prošle godine. Turističke cijene u Hrvatskoj su rasle u tri godine gotovo 50 posto, a drugdje na Mediteranu od 15 do 20 posto. Cijene hrane su krajem godine porasle više nego u eurozoni. Kad se građane pita kolika je inflacija, odgovaraju 35 posto, kolika je doista kumulativna inflacija unatrag nekoliko godina.

Nema, kaže, jasan odgovor zašto nam je inflacija najviša u eurozoni.

- Mogu reći da su u pitanju voće i povrće, jaja, mliječni proizvodi, kakao, čaj i kava, čiji je rast cijena bio znatno viši krajem godine nego u drugim zemljama - zaključio je guverner.

Predsjednik udruge trgovine pri HUP-u Martin Evačić rekao je da su svi dobili "osnovne informacije o novoj listi". Na pitanje zašto je u Hrvatskoj cijena nekih artikala toliko više rasla nego drugdje, odgovorio je kako u proizvodnji nismo samodostatni. Izjavom koju je dao neki dan, da pedesetak dobavljača planira poskupljenje, želio je, kaže, dati do znanja da nisu trgovci glavni krivci za poskupljenje.

Turističke cijene u tri godine rasle su 50 posto

Državni zavod za statistiku objavio je definitivne podatke o inflaciji u prosincu, koja je iznosila, kako je ranije i procijenjeno, 3,4 posto. Promatrano prema glavnim skupinama, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku su imali restorani i hoteli, za 9,6 posto, slijede razna dobra i usluge, za 6,7 posto, zdravlje, koje je poskupjelo za 5,5 posto od prosinca do prosinca, obrazovanje je bilo skuplje za 5,4 posto, hrana i bezalkoholna pića za 5,1 posto. Rekreacija i kultura su nam službeno skuplji 4,9 posto, alkoholna pića i duhan 3,3 posto, a stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva 2,8 posto. Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupini komunikacija za četiri posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene pak drugim, harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2024. u odnosu na prosinac 2023., na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 4,5 posto. U godišnjem prosjeku bile su više za četiri posto. Taj indeks računa EU statistički ured, Eurostat, i obuhvaća širi spektar cijena. Pokazao je da je inflacija u Hrvatskoj najviša u EU.

U odnosu na referentnu 2015. godinu, kažu podaci DZS-a, hrana i bezalkoholna pića su nam skuplji čak 49 posto, stanovanje i režije 23 posto, toliko su skuplji i obuća i odjeća, zdravlje je poskupjelo 26 posto, prijevoz 23, a rekreacija i kultura 26 posto.

- Marže su nam u postotku jednake kao što su bile, lani su čak blago i pale. Mogu vam reći za tvrtku koju vodim, troškovi su nam rasli brže od prihoda, znači zarađivali smo manje - rekao je prije sastanka za 24sata Martin Evačić, ujedno direktor Narodnog trgovačkog lanca d.o.o.

Nije znao koji će proizvodi doći na listu ili s nje biti maknuti.

Tek neslužbene informacije kažu kako bi se s popisa mogla ukloniti mliječna čokolada, koja će biti zamijenjena čokoladom za kuhanje po reguliranoj cijeni. Mijenjat će se navodno i cijena svježega mlijeka, bit će promjena i kad su u pitanju cijene piletine.

Za svoj NTL Evačić kaže kako su im troškovi lani rasli brže od prihoda - troškovi su bili veći 12 posto, a prihodi osam posto.

- Znači, zarađivali smo manje. Ako je dva posto zarade na uloženi novac puno, onda nismo ni trebali željeti kapitalizam, nego smo mogli ostati u socijalizmu - zaključio je Evačić.

Potrebne su nam oštrije mjere

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže kako je povećanje obujma proizvoda "zamrznutih" cijena dobro rješenje, no potrebne su nam, dodaje, i oštrije mjere.

- Treba jasno reći da su trgovački lanci lani imali izuzetno visoku dobit, koja im raste više nego stopa inflacije, i to svake godine. Zaradu, pritom, ne dijele sa svojim radnicima. Imaju dovoljno prostora za ublažavanje cijena - kaže Krešimir Sever.

Kako dodaje, proizvođače hrane, koji su prva stepenica lanca, pritišće se da imaju niske otkupne cijene, a na kraju lanca su pak kupci, koji proizvod itekako skupo plaćaju.

- Između proizvođača i kupaca su svi oni koji poberu vrhnje. Tko bezobrazno siše svaki euro koji ljudi dodatno dobiju na svojim plaćama mora stati na loptu. Ako ne stane, država na takve treba slati inspektorat, poreznu inspekciju - zaključuje sindikalist. 

Svi proizvodi nisu uvijek bili dostupni

Do kraja siječnja svi bi akteri trebali usuglasiti novu listu na kojoj će sad biti 50 proizvoda, dvadeset više nego dosad. Prva je lista napravljena u rujnu 2023. godine, no iz potrošačkih se udruga često čuje kako proizvodi s te liste nisu uvijek dostupni u trgovinama i kako se trgovci ponekad ne pridržavaju ograničenih cijena. To je pokazao i nadzor Državnog inspektorata - u sedem posto nadzora utvrđeno je kršenje propisa, cijene su se dizale.

50 Ukupan broj proizvoda koji će biti na novoj listi, do kraja siječnja najkasnije

3,4 posto iznosila je prosinačka inflacija, najviše su poskupjele usluge

9,6 posto poskupljenje restorana i hotela u prosincu lani

35 posto rasla je inflacija u Hrvatskoj unazad nekoliko godina