'Idem u Mostar uputiti poruke smirivanja i snažne potpore'

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u petak da idući tjedan odlazi u Mostar, u misiju smirivanja bosanskohercegovačkih Hrvata zabrinutih zbog mogućih posljedica osuđujuće presude Haškog suda njihovim bivšim vojnim i političkim čelnicima.

"Dogovorili smo da početkom idućeg tjedna dođemo u Mostar, sastanemo se s vodstvom Hrvata i braniteljima i uputimo poruke smirivanja i snažne potpore Republike Hrvatske", rekao je Plenković na konferenciji za novinare s čelnikom bosanskohercegovačkih Hrvata Draganom Čovićem.

Ponovio je da je nezadovoljan dijelovima presude koji se "odnose na nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje i određene političke konotacije koje govore o ulozi tadašnjeg hrvatskog vrha".

Osim njegova odlaska u Mostar, Plenković je najavio i da će predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iduće srijede biti u New Yorku na posebnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj završetku rada Haškog suda i tamo "jasno artikulirati stajališta Hrvatske o presudi".

Čović je istaknuo da Hrvati u BiH sa zabrinutošću prate sve ono što se u Den Haagu događalo ovih dana.

"Želimo stati iza svakog časnog pripadnika HVO-a i ohrabriti te ljude da ne nasjedaju na bilo koji oblik provokacije kojih već danas ima na nekim portalima i istupima nekih ljudi u BiH", izjavio je Čović, predsjedavajući predsjedništva BiH.

Rekao je da će vodstvo bosanskohercegovačkih Hrvata "znati odgovoriti političkim sredstvima na ta iskušenja" te tražiti rješenja za BiH i za ravnopravnost Hrvata s druga dva naroda.

"Pozivam naše partnere i Bošnjake i Srbe da zajedno odradimo te procese...kako bi što prije normalizirali odnose u BiH. Osobito u komunikaciji između hrvatskog i bošnjačkog naroda i politika jer se ova presuda prvenstveno odnosila na to vrijeme 1993. između Hrvata i Bošnjaka", rekao je Čović.

Žalbeno vijeće Haškog suda u srijedu je potvrdilo prvostupanjske kazne šestorici bivših političkih i vojnih čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata kao sudionika u udruženom zločinačkom pothvatu etničkog čišćenja muslimana, u kojem je sudjelovalo i tadašnje hrvatsko vodstvo na čelu s prvim predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Dan u kojem je sud završio 24-godišnje postojanje zasjenjen je činom jednog od osuđenih, Slobodana Praljka koji je iskoristio propuste osiguranja i u sudnici popio otrov pošto su mu suci potvrdili kaznu od 20 godina zatvora.

Umro je nekoliko sati poslije u bolnici u Den Haagu, a preliminarni rezultati obdukcije pokazali su da se otrovao kalij-cijanidom, izvijestilo je nizozemsko državno odvjetništvo.