'Idućih dana tražimo rješenja za spas hrvatske brodogradnje'

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade u četvrtak podsjetio je kako su osigurali isplatu plaću radnicima Uljanika i 3. maja. 

- Mislim da smo poslali važnu poruku solidarnosti i u predstojećim danima, u okviru razgovora sa povjerenicom EK i na sjednici Vlade drugi tjedan u Puli, tražit ćemo rješenja koja će omogućiti održivost brodogradnje, konkretno u Puli i Rijeci - poručio je Plenković dodavši kako će s druge strane voditi i o ciljevima Vlade.

- Isto tako ćemo voditi računa i o glavnom smjeru politike naše Vlade, a to je fiskalna konsolidacija, smanjenje javnog duga, stabilnost javnih financija, održavanje pozitivnih trendova, koji u konačnici idu i za povećanjem kreditnog rejtinga na investicijsku razinu. Tako da moramo uklopiti i jedan i drugi cilj u širi okvir koji je Vlada sebi postavila - rekao je.

Naglasio je kako će zahvaljujući rastu plaća doći do povećanja usklađivanja mirovina za 2,7 posto, odnosno 69,54 kune.

- U razdoblju od 1. siječnja 2017. do sada uskladili smo mirovine za 6,39 posto, a u našem predizbornom programu je ideja bila za 5 posto - istaknuo je. 

Podsjetio je kako je ministar graditeljstva Predrag Štromar otvorio novi krug prijava za subvencionirane kredite pohvalivši tu mjeru.

- Mislim da je to važna mjera u demografskom kontekstu koja će pridonijeti da mnoge mlade obitelji riješe svoje stambeno pitanje - rekao je. 

Zahvalio je i ministrici obrazovanja Blaženki Divjak na učinjenim naporima prije početka školske godine.

- Obrazovna reforma je jedan od temeljnih ciljeva Vlade. Samo zemlje koje ulažu u obrazovanje imaju šansu za uspjeh i napredak. Podržavamo sve napore koji će unaprijediti naš obrazovni sustav - rekao je. 

REGISTAR ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA 

Vlada je sa sjednice poslala u Sabor prijedlog Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.  Zbog učestalosti vremenskih neprilika, navode, vjerojatno uzrokovanih globalnim klimatskim promjenama, vrlo teško se mogu procjenjivati moguće štete i njihove dugoročne posljedice, stoga se ovim Zakonom uspostavlja Registar šteta. On će osiguravati podatke po imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrstu štete i iznos štete. Na taj način osigurat će se informacije o vrstama šteta na pojedinom području koje će moći koristiti i ostala tijela državne uprave za različite potrebe.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako se Zakon donosi jer postojeći kriteriji omogućuju gotovo svima da se jave za dodjelu pomoći, bez obzira na veličinu oštećenog posjeda, pa se javlja velik broj oštećenika, a osigurana sredstva u proračunu nedostatna su da bi se udovoljilo svim zahtjevima koji zadovoljavaju uvjete što rezultira niskim iznosima krajnjim korisnicima.

Naveo je kako je od 2013. do 2017. godine ukupno prijavljeno štete od 12,2 milijarde kuna, od toga se 60 posto odnosilo na štete u poljoprivredi, a u isto vrijeme isplaćeno je za štete svega 174 milijuna kuna.

Nadalje, Zakonom se mijenjaju postojeći uvjeti za dodjelu pomoći na način da se štete prijave u Registar šteta, a pomoć će biti dodijeljena ovisno o vrsti i visini oštećene imovine iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a može se dodijeliti i iz fondova Europske unije. Novim Zakonom bi se isključili oni oštećenici koji su osigurali svoju imovinu, a što je intencija usmjerena prema većoj svijesti svake fizičke ili pravne osobe o važnosti osiguranja imovine. 

- Ovog trenutka moguće je utvrditi kako je postotak osiguranja imovine, poglavito u poljoprivredi, iznimno malen, te bi se takva praksa u budućnosti trebala znatnije mijenjati. Naime, poljoprivrednicima bi trebalo biti u interesu osiguravati imovinu jer za svoju proizvodnju dobivaju određene subvencije koja predstavljaju javna sredstva - stoji u obrazloženju Zakona. 

Zakonom je propisana odgovornost gradonačelnika i općinskih načelnika za namjensko korištenje dodijeljenih sredstava pomoći. Neraspoređeni višak sredstava jedinice lokalne samouprave dužne su doznačiti na račun Ministarstva financija, a samo u iznimnim slučajevima iz objektivnih razloga, za neraspoređeni višak sredstava može se tražiti od Državnog povjerenstva odobrenje za prenamjenu namjene sredstava. Zakon ima za cilj usmjeriti davanje žurne pomoći koja je određena ugrozom zdravlja i života oštećenika, odnosno socijalnim statusom te pomoć koja se odnosi na jedinice lokalne i regionalne samouprave u smislu davanja novčanih sredstava kako bi  jedinica lokalne regionalne samouprave mogla ubrzati sanaciju područja zahvaćenog prirodnom nepogodom. 

U proračunu se za tu namjenu u pravilu godišnje planira oko 20 milijuna kuna, a prošle je godine kroz preraspodjelu i rebalans osigurano 100 milijuna kuna.

- Sa svrhom učinkovitije dodjele sredstava pomoći predlaže se novo zakonsko rješenje kojom bi se iz nadležnosti  Državnog povjerenstva ograničila dodjela sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta u poljoprivredi do 50 posto ukupno planiranih sredstava za tekuću godinu - rekao je Marić.

Vlada je, nadalje, dala suglasnost Ministarstvu zdravstva za sklapanje ugovora o javnoj nabavi roba za nabavu linearnog akceleratora i sustava za planiranje radioterapije za Klinički bolnički centar Zagreb na teret državnog proračuna od 2019. do 2023. godine u ukupnom iznosu od 19 milijuna 354.687,50 kuna.

Osim toga, dala je suglasnost i Ministarstvu obrazovanja za sklapanje sporazuma o sufinanciranju nastavka izgradnje nove građevine Osnovne škole Vladimira Nazora Pribislavec u iznosu od 11 milijuna kuna na teret državnog proračuna. 

U Sabor su uputili i izmjene Zakona o zaštiti okoliša kojima se, uz ostalo,  provodi zaključak Vlade iz kolovoza ove godine o smanjenju broja agencija na način da se Hrvatska agencija za okoliš i prirodu pripaja Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.