Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je u Dnevniku Nove TV prokomentirala što misli o informatici kao obveznom predmetu i uvođenju zdravstvenog i građanskog odgoja
'Informatika je za petaše i šestaše korisna i zanimljiva'
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak gostovala je u Dnevniku Nove TV gdje je komentirala najavljene izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju, uvođenje informatike kao obveznog predmeta kao i moguće prijepore oko uvođenja zdravstvenog i građanskog odgoja.
Uvodno pitanje odnosilo se na informatiku kao obvezan predmet samo u 5. i 6. razredu. Zašto ne već od prvog razreda, s obzirom na to da su današnja djeca od malih nogu dobro upoznata s pametnim telefonima i računalima, Divjak je odgovorila:
- Prvi razlog je to što je predviđeno, i već sad su razvijeni dokumenti da se od prvog razreda mijenja kurikulum, ali da je informatika izvan obaveznog programa. Naravno da neke županije i škole to već imaju u programu. Drugi je razlog što je zasada satnica u prva četiri razreda takva da nije baš lako uklopiti informatiku u raspored, obzirom na uzrast djece. Što se tiče petog i šestog razreda, procjena je da je to primjerena dob i da se tom predmetu može pristupiti na ozbiljniji način, a da opet bude zanimljivo.
Objasnila je i kako.
- Djeca će sigurno programirati. Ono što je bitno jest da sada imamo problemski pristup. Tako se više neće učiti što je algoritam, već će se postaviti problem i potom koraci za njegovo rješavanje. Nakon toga prelazimo na kodiranje i programiranje – to je vrlo primjereno za djecu te dobi.
Danas djeca koja izaberu informatiku u drugom razredu osnovne prvo ispunjavaju zadatke u radnoj bilježnici, a onda na računalu. Divjak smatra kako to nije prirodno.
- Nije prirodno jer djeca uče na drugačiji način. Već s dvije ili tri godine, djeca su u stanju upotrebljavati tehnologiju pa to treba iskoristiti. To je razlog zašto smo išli na opremanje škole i da sve škole imaju jednake mogućnosti i prijenosna računala koja djeca mogu koristiti. Onda ćemo radnu bilježnicu iz informatike izbaciti iz upotrebe.
Najavljeni zdravstveni i građanski odgoj također kreću od iduće godine. Ministrica se ovako osvrnula na taj dio tematike:
- Treba reći da su zdravstveni i građanski odgoj dio međupredmetnih tema. Tu su i financijska pismenost, poduzetništvo, primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija. To su vrlo uređeni kurikulumi. Oni su dostupni i pozivam sve da ih pogledaju. Mislim da tu nema nekih posebnih prijepora.
Bude li ipak nekih otpora, mogu li roditelji reći - ne?
Ne očekujem neki otpor, izmjene i dopune zakona sada su u javnoj raspravi. Sadržaja koji su ideološki obojeni praktički nema, ali ako bi ih bilo, Agencija za odgoj i obrazovanje bi ih mogla tako okarakterizirati pa bi roditelji mogli takvu opciju.
Djeca i dalje nose teške torbe. Kada se i kako taj problem misli riješiti?
- Već se sada se to može riješiti i djeci reći što treba donijeti u školu i da neke knjige mogu ostaviti kod kuće. Ravnatelji, učitelji i nastavnici imaju autonomiju da to sami organiziraju na najbolji način. Tijekom eksperimentalnog provođenja cjelovite kurikularne reforme ćemo smanjiti tiskane materijale i udžbenike u određenom postotku pa će dosta toga biti digitalno. To naravno ne znači da ćemo knjige izbaciti iz škole, knjige su vrlo vrijedne i ostat će u programu.
Smatra da djeca ne ispaštaju zbog nakladničkog lobija.
- Kad ne bismo ništa mijenjali, onda bi ispaštala. Razgovarali smo s nakladnicima i oni su spremni digitalizirati se. Vjerujem da će nakon ove eksperimentalne provedbe i na tom području kroz godinu dana biti ostvareni bolji rezultati.
O lošem stanju u mnogim školama rekla je:
- Mi smo sada učinili mnoge stvari da se taj problem riješi. Prije svega, zakonskom osnovom omogućili smo da središnja država intervenira ako je u nekoj školi situacija takva da ugrožava sigurnost djece.
Hoćete li to konkretno napraviti za školu Nikole Andrića u Vukovaru, na čiji problem Nova TV upozorava već godinama?
- Hoćemo. Osigurana su sredstva, mislim da je riječ o 15 milijuna kuna u prijedlogu proračuna za iduću godinu. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju sadrže i proširenje odredbe kada središnja država može intervenirati. Procjena je da će taj iznos biti dovoljan za cijelu školu. Mi pozivamo i osnivače da više brige vode u smislu nadzora u školama i osiguravanju sredstava za održavanje škola.