Iz 12 zagrebačkih škola u mjesec dana ispisano je 36 đaka. Njih devet - zbog straha od potresa

Iz 12 osnovnih škola u Donjem i Gornjem gradu pod nadležnošću Grada Zagreba u prosincu 2020., te u ovih 20-ak dana siječnja ispisalo se 36 učenika.

To su službeni podaci Gradskog ureda za obrazovanje do 21. siječnja, koje smo zatražili nakon mnogih upozorenja i poziva roditelja, kako medijima, tako i na društvenim mrežama, da se boje slati djecu u školu. Što zbog novih mogućih potresa, što zbog toga što nemaju dovoljno informacija o tome jesu li školske zgrade u središtu Zagreba dovoljno sigurne. Treba napomenuti kako nisu sva djeca ispisana zbog potresa, a tijekom siječnja u ovih 12 škola upisano je 17 učenika. Ove škole pohađa 5718 učenika.

- Zbog preseljenja u inozemstvo ispisalo se osam učenika, desetero zbog privatnih razloga, devetero zbog straha od potresa, a devetero zbog oštećenja stanova ili kuća - navode iz GU za obrazovanje.

Oštećeni su im stanovi, obitelji odlaze u inozemstvo...

Iz nekih škola se ispisuje popriličan broj djece. Tako je iz OŠ Izidora Kršnjavog, koju pohađaju mnoga djeca iz drugih dijelova grada zbog kvalitete programa, nakon potresa do kraja školske godine 2019./20. trinaest učenika moralo se odseliti iz stanova zbog oštećenja stanova ili zbog poslom uvjetovanog preseljenja roditelja u druge dijelove grada, navodi ravnateljica Lidija Sosa Šimenc.

U drugom polugodištu ove godine ispisano je još 14 učenika, a upisano jedno dijete.

- Od početka drugog obrazovnog razdoblja ove školske godine ispisale su se dvije učenice zbog preseljenja u inozemstvo, četvero zbog oštećenja stana nakon potresa od 29. 12. 2020., četvero zbog privatnih razloga, a četvero učenika (svih četvero iz istog razrednog odjela) zbog straha od potresa - navela je ravnateljica Lidija Sosa Šimenc u odgovoru na naša pitanja.

Sedmero učenika ispisano je i iz OŠ Petra Zrinskog, koja je privremeno preseljena u prostore OŠ Kršnjavog, jer je ta škola u obnovi. Za dvoje je kao razlog navedeno oštećenje doma, a za petero strah od potresa.

U školama poput OŠ S. S. Kranjčevića ili OŠ Pavleka Miškine u ovome razdoblju nemaju ispisanih učenika, javljaju ravnatelji. Od drugih škola od kojih smo tražili podatke, zasad ih nismo dobili.

Napomenimo kako smo iste ove podatke tražilii od Ministarstva znanosti obrazovanja, koje prikuplja ove podatke u e-Matici. Njihovi se podaci donekle razlikuju jer još nisu upisani svi podaci iz škola, pa bi ispisane djece moglo biti još. 

A gdje je troškovnik, projektna dokumentacija?

No roditeljima je pun kufer svega. Iako je postotak onih koji su djecu ispisali iz škole malen, od novih potresa i posljedica zbog nedovoljno sigurnih zgrada strahuje mnogo više njih. Tako su, primjerice, roditelji učenika Osnovne škole Ivana Gundulića prije početka drugog polugodišta pokrenuli inicijativu za zaštitu ulica kojima djeca prolaze do škola. Uz podršku ravnatelja i nakon apela u medijima, postavljeni su zaštitni koridori do škole.

'Ojačanje konstrukcije nisu manja oštećenja'

Novu inicijativu pokrenuli su i roditelji u OŠ Izidora Kršnjavoga. Predstavnica neslužbene grupe roditelja te škole, Ana Pavičić Kaselj, kaže kako su problemi mnogo veći. Njihova škola dijeli zidove s Mimarom i V. gimnazijom, koje su oštećene. Istodobno, školska godina u OŠ Izidora Kršnjavoga počela je redovito, a u tu zgradu krenuli su i učenici OŠ Petra Zrinskoga.

- Rečeno nam je da je škola sigurna i da su bila tek manja oštećenja, no onda se na web stranici škole pojavilo izvješće koje pokazuje da je, između ostalog, ojačana čelična konstrukcija. Uvidom u dokumentaciju u GU za obrazovanje, vidjeli smo da ne sadrže istražne radove, arhivsku građu, statički proračun, ni bilo kakav drugi izračun/proračun, ne sadrže grafičke priloge postojećeg i novog stanja, kao niti troškovnik. Projekt sanacije zgrade nije rađen. Uopće se ne može utvrditi kako je što rađeno. Zato je 295 roditelja učenika od njih petstotinjak uputilo službeni zahtjev da se izradi procjena statičke otpornosti zgrade, projektna dokumentacija, troškovnik - kaže ona.

Kako ističe, radovi na sanaciji zgrade rađeni s namjerom vraćanja zgrade u provobitno stanje prije potresa, a ne u svrhu podizanja razine otpornosti konstrukcije zgrade.Kako nam je kazala, u svome zahtjevu koji su predali Gradskom uredu za obrazovanje, zahtijevaju da se izradi statički proračun potresne otpornosti zgrade OŠ Kršnjavoga prije potresa i nakon mjera sanacije. Traže da se odmah započne s izradom projektne dokumentacije za podizanje razine statičke otpornosti s razine 2 na razinu 4, te da se pripremi i izradi plan financiranja s rokovima izvedbe građevinskih radova. 

Peticiju potpisalo stotine roditelja

S obzirom na to da im se javlja i sve više roditelja iz drugih škola koji bi htjeli pokrenuti isto za svoje školske zgrade, pokrenuli su i online Peticiju za izradu Statičkog proračuna potresne otpornosti svih školskih i vrtićkih zgrada Grada Zagreba koje su izgrađene prije 1970. godine. Peticiju koju možete potpisati ovdje, u samo nekoliko sati potpisalo više od 1800 roditelja.

- Neprihvatljivo je da, nakon 10 mjeseci od potresa koji je pogodio Zagreb, javnost nije upoznata s detaljnim izvješćem o nastaloj šteti po školama i vrtićima, kao ni s konkretnim planom obnove kojim će se podignuti razina protupotresne zaštite škola za buduću upotrebu.
Nadležni moraju objaviti Registar šteta od potresa i transparentan plan protupotresne obnove škola. Registar šteta od potresa treba sadržavati jasan opis nastale štete u svakoj školi, kao i jasan i detaljan opis radova koji će u obnovi biti izvršeni na stradalim objektima - ističe i Alice Jurak, inicijatorica Facebook grupe "Zagrebačke škole oštećene u potresu".

Njezino dvoje djece učenici su Osnovne škole Miroslava Krleže, koja najranije neće biti u uporabi. Ona i ostali roditelji također zahtijevaju jasne podatke o obnovi škole.

Kako ističe, nužno je da se škole obnove poštujući pravila struke, uvažavajući datosti pojedinih objekata uz maksimalno korištenje tehnoloških i inženjerskih mogućnosti koje su nam danas na raspolaganju, da se razina potresne otpornosti poveća na maksimalno moguću, razina 3 ili 4.

- No do danas nije jasno po kojim će se zakonima, pravilnicima, procedurama i metodama obnova provesti, kao i kada će i kako javnost o tome biti obaviještena. Na oštećenim objektima je nužno ono što se stručno naziva potresna obnova, a ne obična reparaturna sanacija - zaključuje Alice Jurak.

Roditelji s kojima smo razgovarali kažu nam kako ih već optužuju da guraju svoje interese, no samo i jedno dijete koje je otišlo zbog straha od potresa mora biti alarm da se obnovi pristupi hitno i stručno.