"Jadranski Titanic": Potonulo zlato nikada nije pronađeno...

U kolovozu se obilježava 100 godina od potonuća “Jadranskog Titanica”, parobroda “Baron Gautsch” koji je potonuo šest nautičkih milja od Rovinja. “Baron Gautsch” bio je ponos austrougarske putničke flote koja je potonućem odnijela prve brojne žrtve početkom 1. svjetskog rata na ovom području. 

Prema neslužbenim podacima, poginulo je čak 340 ljudi, a prema službenim 177, i to uglavnom žena i djece koji su se tog kobnog dana vraćali s godišnjeg odmora. Danas se nalazi na dubini od 40 metara, šest nautičkih milja od Rovinja, i spada u 10 najpoznatijih svjetskih ronilačkih atrakcija. 

Povijesne činjenice kažu kako je parobrod, koji je sagrađen 1908. i koji se dičio luksuznim interijerom s ukupno tri razreda, posljednji put isplovio 12. kolovoza 1914. iz kotorske luke.

Pixsell

“Plovio je na relaciji Trst - Kotor, s pristajanjima u Puli, Malom Lošinju, Zadru, Splitu, Dubrovniku i Boki Kotorskoj. Razvijao je brzinu od 17 čvorova, a iako službeni podaci govore o 300 putnika na brodu, brod je tog kobnog dana bio prekrcan s čak 529 ljudi. Vozila se uglavnom elita, a bio je i prekrcaj putnika jer se brod vraćao iz Boke Kotorske za Trst. Vraćali su se s godišnjeg odmora iz svojih kuća za odmor, a turizam tada nije funkcionirao kao danas kad ljudi nose ‘dvije-tri majice’. Tada su sa sobom nosili sve što su imali i na brodu se nalazilo pravo bogatstvo”, rekao je Filip Višić, voditelj projekta “Baron Gautsch”. 

Brod je naletio na vlastitu podvodnu minu

Austro-Ugarska je početkom rata postavila četiri minska polja diljem obale Istre kako bi zaštitila glavnu ratnu luku Pula, a 13. kolovoza brod je naletio upravo na vlastitu minu! Poznato je da je parobrod tog kobnog dana posljednje upute dobio iz luke Zadar, a nakon što je isplovio iz Malog Lošinja trebao je pristati i u Puli. To se nije dogodilo jer je bio prekrcan. Oko 14 sati kapetan broda je predao smjenu časniku te otišao na popodnevni odmor i tada se dogodio nalet na podvodnu minu. Zavladali su panika i strah među putnicima u prenapučenom brodu koji je potonuo za samo sedam minuta. 

- Zanimljivo je napomenuti da u vrijeme nesreće kapetan nije bio na brodskome mostu, kao ni prvi časnik, jer su se u tom trenutku odmarali, a zna se da su prvi napustili brod nakon tragedije. Spasili su se. Ta velika tragedija bila je uglavnom cenzurirana u tadašnjim novinama, s tek minimalno rečenica o tragediji, a poznato je da je preživjelo 190 putnika. Točan broj poginulih se ne zna jer se djeca i vojnici koji su bili na brodu nisu registrirali. Iako je iste godine suđenje za tragediju održano u Puli, zbog nedostatka dokaza nakon četiri godine suđenja nitko od nadležnih nije odgovarao za nesreću - rekao je Filip Višić. 

Pixsell

Nakon naleta na minu članovi posade nisu se u nastaloj panici organizirali kako treba, nije bilo dovoljno pojaseva, a ni čamaca za spašavanje pa je nakon 71 svjedočanstva preživjelih, koji su svoju strahotu ispričali na sudu, krivnja za tragediju odbačena. Isto tako, od 190 odšteta koje su trebale biti isplaćene preživjelima, samo njih 55 dobilo je neku zadovoljštinu. 

Parobrod je bio dug 85 metara i širok 11,6 metara te je danas prekriven velom tajni, a pretpostavlja se da je u trenutku potonuća bio prepun obiteljskog blaga jer su ljudi zbog početka rata pokupili svo obiteljsko blago koje su imali i bježali “u bolji život”.

Pretpostavlja se i da je toga dana na brod ukrcana i državna riznica koja se nalazila u čak pet sefova, a s obzirom na to da je odnos između Italije i Austrije u to vrijeme bio zategnut zbog rata, ljudi su ponijeli svo blago koje su imali i sve zajedno je potonulo. Blago nikad nije pronađeno