Javni dug se povećao za 11 posto

Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), javni dug prema metodologiji ESA 2010 iznosio je krajem srpnja 325,4 milijarde kuna, što je povećanje za 32,4 milijarde odnosno 11,1 posto u odnosu na kraj 2019. godine.

U odnosu na lipanj, dug opće države niži je za 4,2 mlrd. kuna ili 1,3 posto.

Povećanje javnog duga rezultat je odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom covida-19 koja je povećala državne potrebe za financiranjem zbog snažnog pada prihoda proračuna izazvanog nepovoljnim gospodarskim kretanjima te financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu vladinih mjera potpora za očuvanje zaposlenosti, ocjenjuju analitičari Raiffeisen banke (RBA).

RAST OD 1,1 POSTO 'Rast je neizbježan': Javni dug popeo se na 74,3 posto BDP-a

Primjećuju da je porast javnog duga krajem srpnja u odnosu na kraj 2019. godine rezultat rasta obje njegove komponente. Naime, uz povećanje na svim stavkama, unutarnji dug opće države krajem srpnja iznosio je 219,9 mlrd. kuna, što je porast od 11,5 posto u odnosu na kraj prošle godine, a najvećim je dijelom posljedica porasta unutarnjeg duga središnje države. Vanjska komponenta krajem srpnja bila je na razini od 105,5 mlrd. kuna ili 10,2 posto više u odnosu na kraj prošle godine.

Time je, navode RBA-ovi analitičari, vanjski dug u najvećem dijelu rezultat porasta inozemnog duga središnje države po osnovi dugoročnih vrijednosnih papira i kredita.

Podsjećaju da je tijekom prvog tromjesečja na domaćem tržištu realizirano 15 mlrd. kuna izdanja obveznica da bi potom, izvanredna i neočekivana situacija uz rast potreba za zaduživanjem implicirala dodatna izdanja. Početkom srpnja država se na lokalnom tržištu kapitala zadužila za dodatnih pet mlrd. kuna. Uključujući ta izdanja, Vlada je do sada u ovoj godini izdala 4,1 mlrd. eura obveznica na lokalnom tržištu te dvije mlrd. eura euroobveznica u lipnju, povećavajući tako inozemnu komponentu duga opće države.

POHVALIO SE Plenković: Hrvatska lani prvi put više zaradila nego potrošila

Treće tromjesečje proteklo je u uobičajenom zanavljanju trezorskih zapisa, a do kraja godine još je na dospijeću 5,5 mlrd. kuna trezoraca.

Fiskalna slika će, kažu RBA-ovi analitičari, u ovoj godini biti značajno narušena uz rast javnog duga i povratak fiskalnog salda u negativno područje te će se uz pad gospodarstva omjer javnog duga u BDP-u ponovo vratiti na razine iznad 85 posto, što je zadnji zabilježeno 2016. godine.

U 2021. godini, s očekivanim oporavkom gospodarstva te manjim potrebama za financiranjem, očekuju povratak omjera duga opće države u odnosu na BDP prema nižim razinama.