News

Komentari 264

Jonjić o omikronu: 'Ne treba paničariti'; Petrović: 'Ne bi me čudilo da je već stigao kod nas'

Jonjić o omikronu: 'Ne treba paničariti'; Petrović: 'Ne bi me čudilo da je već stigao kod nas'

Rekao bih da je prerano zaključivati da je on manje virulentan, bilo bi to divno, međutim mi to ne znamo i sačekajmo što će se dogoditi tijekom narednih tjedana, kaže Jonjić

Stipan Jonjić, imunolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, komentirao je novi soj korona virusa omikron, odnosno koliko se razlikuje od dosadašnjih varijanti, je li opasniji, koliko cjepivo štiti od novog soja i širi li se brže od prethodnih sojeva.

- Šiljak je ništa drugo nego šiljati ili S protein koji virusnoj čestici koristi da se preko nje veže na neki protein na našoj stanici, receptor, i onda slijedi ulazak u stanicu. Virusi izvan stanice ne mogu ništa lošega napraviti i da bi mogli se dijeliti oni moraju ući u stanicu. Taj šiljak, vidjelo se iz prethodnih mutanti, je podložan tzv. točkastim mutacijama. To se događalo i kod prethodnih varijanti virusa, manje u samom početku pandemije, ali pokazalo se da je početni optimizam bio preuranjen jer i ove druge varijante su imale mutacije na šiljak proteinu, a te mutacije mogu biti štetne iz dva razloga: to može narušiti sposobnost virusa da se veže za stanicu što bi bilo u ovom slučaju dobro za nas, ali to može narušiti i vezanje antitijela tako što smo preboljeli bolest ili smo primili cjepivo. Mi cijepljenjem imuniziramo domaćina - nas - na taj S protein. Ako je mutacijom došlo do molekularnih promjena na tom proteinu, onda to može narušiti i vezanje antitijela i time umanjiti značaj cijepljenja - rekao je Jonjić u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.

- Dodatni problem je što na tom velikom proteinu ima područje s kojim se taj protein veže na svoj receptor na stanici i upravo taj dio proteina odnosno gena koji ga kodira ima 10-ak točkastih mutacija i sad treba vidjeti što to znači. Za sada izgleda da to ne smeta virusu da se širi. Što to znači za vezanje antitijela, to tek trebamo vidjeti. Mislim da je preuranjeno spekulirati. Vrlo brzo, za nekoliko tjedana ćemo biti pametniji koliko je ovih 30-ak mutacija na tijelu i 10-ak na tom mjestu proteina kojim se veže receptor utjecale na osjetljivost virusa na neutralizirajuća antitijela -rekao je Jonjić.

Dodao je kako sasvim sigurno nema mjesta za paniku, ali niti za lažni optimizam. Poručuje kako zbog omikrona moramo biti oprezni.

- Sjećate se početka pandemije i uglednih znanstvenika, govorili su to je vjerojatno gripica, obolijevali su mlađi ljudi. Mi ne znamo što je sad u Africi, jesu li to mladi, koliko je među njima cijepljenih. Rekao bih da je prerano zaključivati da je on manje virulentan, bilo bi to divno, međutim mi to ne znamo i sačekajmo što će se dogoditi tijekom narednih tjedana i onda ćemo biti pametniji. Nema dokaza da je on puno virulentniji, ali ne možemo se pouzdati ni na sporadične izvještaje kako su neki ljudi bili samo lagano prehlađeni - upozorio je stručnjak.

Jonjić je istaknuo kako ovo nije tipični sezonski virus, on se širi i ljeti i zimi. Zimi su uvjeti za njegovo širenje pogodniji, ne samo zbog temperature nego i zato što se ljudi okupljaju u zatvorenim prostorima. 

- Bilo koji virus koji dođe, on će ljeti biti puno manje opasan, taj njegov faktor dijeljenja će biti teže postići - dodao je.

Upitan misli li da je zbog omikrona potrebno uvoditi nove mjere ili eventualno ići u zatvaranje, rekao je kako smo dosad naučili da pridržavanje mjera apsolutno pomaže.

- Nema spora da maske apsolutno koriste, zato je tužno vidjeti u dućanima kako ljudi ne nose masku ili je nose ispod brade. Ne moramo čekati novi virus, delta je vrlo opasan virus, naše bolnice su prenapučene, ljudi umiru. Ako su mjere na snazi, onda se maska mora nositi. Trebaju li strože mjere, ja to ne znam. Ja sam inače malo konzervativniji u tom smislu i skloniji sam strožim mjerama jer se pokazalo da na našim prostorima mjere koje nisu stroge ne vrijede, zato sam i za COVID putovnice. Svjestan sam da se nalazimo u prazničnom vremenu i da ove mjere koje imamo moraju biti poštivane jer okupljanja koja će se događati mogu dovesti do još gore situacije. Naš bolnički sustav ne može još puno izdržati - poručio je Jonjić.

Moguće da je omikron već u Hrvatskoj

O tome koliku opasnost predstavlja omikron i hoće li uspjeti istisnuti deltu i uzrokovati nova ograničenja diljem svijeta, u emisiji "U mreži Prvog" govorili su epidemiologinja iz HZJZ-a Goranka Petrović, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Zoran Barušić i imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci Bojan Polić.

Petrović je rekla da mi još nismo detektirali novi soj, što ne znači da nije prisutan u Hrvatskoj. Ne bi ju iznenadilo da je ova varijanta već i kod nas.

Smatra da nema razloga za ovakvu razinu panike, ali treba ju ozbiljno shvatiti jer se radio varijanti koja ima 30-ak mutacija. Istraživanja koja će znanstvenici provoditi sljedećih tjedan, dva dati će potpune podatke. Dobro je, smatra, da protuepidemijske mjere koje djeluju na sve varijante virusa, djeluju i na ovu varijantu virusa. 

"Trebamo biti oprezni, ali ne trebamo paničariti" 

WHO je rekao da ova varijanta ima rizik od pojave nove infekcije i moguće brže širenje, Polić smatra da trebamo biti oprezni, ali ne trebamo paničariti. Radi se, dodao je, o varijanti koja ima puno mutacija, nekoliko ih je zabrinjavajućih jer se nalaze na mjestima na kojima omogućuju brže širenje virusa. Još nemamo dovoljno informacija o virusu, dodao je, pa ne znamo da li se širi brže od delta soja, ne znamo ništa o virulenciji.

- Važno je da se ljudi cijepe i docijepe kako bi bili zaštićeni i od ove varijante, rekao je. 

"Borba za mjesto koga ćemo hospitalizirati prisutna na dnevnoj razini" 

Barušić se osvrnuo na broj pacijenata u riječkom KBC-u, rekao je da je oni nemaju manje pacijenata, njihov broj je kontinuirano visok, priljev također.

- Borba za mjesto koga ćemo hospitalizirati je prisutna na dnevnoj razini, rekao je.

Objasnio je da u ovom četvrtom valu je hospitalizirano više mladih ljudi - na jedinici intenzivnog liječenja prosječna dob je 45 godina. Naglasio je da trebamo biti oprezni i ustrajati na cijepljenju.

O situaciji u Južnoafričkoj Republici 

Za slučajeve zaraze omikronom u Južnoj Africi kažu da su većinom mlađi ljudi koji nemaju ozbiljnije simptome. Barušić kaže da treba uzeti u obzir procijepljenost na afričkom kontinentu. Pod pretpostavkom da su više zahvaćeni mladi ljudi, kada bi se oni cijepili, smatra, možda bi se mogli nadati da bi klinička slika mogla biti blaža.

Petrović je naglasila da je procijepljenost u Južnoafričkoj republici oko 24%, njihova dobna struktura je značajno različita od naše - oni imaju gotovo 30% stanovništva mlađeg od 15 godina, a svega 5% je osoba starijih od 65 godina. Samim time, dodaje, imaju manji rizik za razvijanje težeg oblika bolesti.

- Mi na temelju ovih vrlo oskudnih informacija ne možemo sada razlučiti u kojoj mjeri se to odnosi na samu biologiju virusa, a u kojoj mjeri na stanovništvo - na njegovo ponašanje, socijalne obrasce, u kojoj mjeri se provode epidemiološke mjere i slično, dodala je. 

Jak antivakserski pritisak 

Objasnila je da Južna Afrika ima dovoljno cjepiva da sve cijepi, ali je vrlo jak antivakserski pritisak.

- U ovoj situaciji je globalno zdravstveni sustav prenapregnut, teško se pronalaze novi smještajni kapaciteti, a zdravstveno osoblje, kojeg ionako manjka, je preiscrpljeno. Delta soj je poprilično iscrpio zdravstveni sustav, posebice kod nas, rekao je Barušić. 

O cijepljenju, trećoj dozi... 

Polić je objašnjavao zašto je važno cijepiti se i kako cjepivo djeluje na naš imunološki sustav.

- Svaki put kada se cijepimo mi stvaramo veću količinu memorijskih stanica koje nas, u doticaju sa stvarnom infekcijom, štite, rekao je.

Vjeruje da će docjepljivanje trećom dozom podići razinu imunosti i da će nas štititi i od novih varijanti, međutim, uvijek trebamo biti oprezni jer nikad se ne zna koliko je varijanta zaista promijenjena i treba li prilagoditi cijepljenje.

Što se tiče prijedloga EK da se trajanje COVID potvrde smanji s godinu dana na 9 mjeseci, Petrović je rekla da različite države imaju različit pristup u svojim preporukama, očekuje da će se u danima koji slijede države očitovati o tom prijedlogu.

Na pitanje hoće li nam trebati četvrta doza cjepiva, Polić kaže da ćemo to tek vidjeti, nije izvjesno.

- Nakon treće doze moramo vidjeti koliko traje imunitet - može se dogoditi da potraje duže, kaže.

Vjeruje da će nas ova treća doza štititi duže vrijeme. 

Klinička slika cijepljenih i necijepljenih 

Barušić se osvrnuo na težinu kliničke slike onih koji jesu i onih koji nisu cijepljeni.

- Oni koji su prošli primarni proces cijepljenja, oni ako se razbole, prema sadašnjim iskustvu, imaju daleko blaže kliničke slike nego oni koji nisu cijepljeni, rekao je.

Većina ih je, dodao je, asimptomatska. Ako se i razbole, imaju blaže kliničke slike i ostaju na razini kućnog liječenja. Samo mali dio onih koji su u potpunosti cijepljeni zahtijeva bolničko liječenje.

Antivakseri propitkuju koji lijekovi se koriste za liječenje, Barušić kaže da se zna što je preporučeno i što se smije koristiti za liječenje COVID pozitivnih osoba - postoje smjernice za liječenje, one se u određenim vremenskim intervalima revidiraju, sukladno novim dostignućima.

- Sve ono što nije sigurno za bolesnika, to nije jedna od terapijskih mogućnosti, uključujući i lijek Ivermektin, rekao je.

Barušić je naglasio da od dana do dana imamo nove spoznaje, nova iskustva, ne u samoj bolesti i njezinom ponašanju, već i u modalitetima liječenja. Vjeruje da imamo još puno toga za naučiti o ovoj bolesti, struka ide naprijed, kao i istraživanja.

Najčitaniji članci