Još 6 zagovornika katalonske nezavisnosti dobili optužnice

Španjolsko državno odvjetništvo podiglo je u petak ujutro optužnicu protiv dodatnih šest zagovornika nezavisnosti Katalonije istaknuvši kako su prije dva mjeseca sudjelovali u pobuni protiv Španjolske.

Optuženi su za pripremu referenduma suprotnog ustavu, neposluh te izglasavanje nezavisnost pokrajine na sjeveroistoku Španjolske.

Širenje istrage na njih uslijedilo je desetak sati nakon što su u četvrtak navečer stranke za nezavisnost Katalonije osvojile 70 od 135 mjesta na izvanrednim izborima u toj pokrajini, što im omogućuje formiranje regionalne vlade.

Optužnica za pobunu proširena je na Artura Masa, nekadašnjeg predsjednika vlade Katalonije i aktualnog predsjednika Katalonske europske demokratske stranke (PDeCAT). Optužena je i Marta Rovira, broj dva Katalonske republikanske ljevice (ERC) čiji se predsjednik Oriol Junqueras već nalazi u pritvoru pored Madrida. Zastupnica antikapitalističke Kandidature narodnog jedinstva (CUP), Anna Gabriel, također je optužena, kao i njena stranačka kolegica Mireia Boya. Istraga je proširena i na Martu Pascal iz PDeCAT-a te Neus Loveras, predsjednicu Udruge gradova za nezavisnost.

Nakon što je 27. listopada u katalonskom parlamentu izglasano uspostavljanje samostalne republike Katalonije, optuženi su ministri tadašnje katalonske vlade i članovi parlamenta koji su dopustili glasovanje. Neki od njih se nalaze na uvjetnoj slobodi, neki u pritvoru, a neki su otišli u Belgiju te im prijeti uhićenje vrate li se u Španjolsku.

Svi su oni optuženi za pobunu protiv Španjolske jer su pripremali i poticali 5,5 milijuna Katalonaca na izlazak na referendum o nezavisnosti 1. listopada, koristili javni novac za njegovo održavanje te su se oglušili o nalog ustavnog suda koji je bio zabranio referendum. Referendum je održan unatoč intervenciji španjolske policije na biralištima. Na temelju rezultata tog referenduma u parlamentu je bila izglasana nezavisnost iako do nje nije došlo.

Španjolska vlada je dan kasnije raspustila katalonsku vladu, preuzela upravljanje katalonskom administracijom te sazvala prijevremene izbore. Na tim izborima, održanima u četvrtak, tri stranke za nezavisnost opet su osvojile većinu zastupničkih mjesta pa će imati 70 od 135 zastupnika. Ranije su ih imali 72, a za formiranje vlade ih je potrebno 68.

Pojedinačno je najviše mjesta osvojila stranka centra Građani, koja brani cjelovitost Španjolske, no s dobivenih 37 zastupnika ne može formirati vladu jer su ostale stranke za cjelovitost dobile premali broj mjesta.

Očekuje se kako će PDeCAT, koji je na izbore izašao u sklopu koalicije Zajedno za Kataloniju te osvojio 34 mjesta, ući u koaliciju s ERC-om i CUP-om. Te tri formacije radile su zajedno od zadnjih izbora 2015. s ciljem osamostaljivanja Katalonije.

Euro oslabio nakon rezultata izbora u Kataloniji

Euro je u petak na međunarodnim tržištima oslabio prema dolaru nakon što su na izborima u Kataloniji pobijedili zagovornici njezine neovisnosti, dok se aktivnosti na tržištima polagano privode kraju zbog  božićnih blagdana.   

Euro je skliznuo oko 0,2 posto prema dolaru, na 1,1846 dolara, no drži se i dalje u plusu od oko 0,8 posto od početka tjedna. Nakon objave preliminarnih rezultata katalonskih izbora nakratko je u vrijeme rada azijskih tržišta skliznuo za 0,4 posto, na 1,1817 dolara.

Američkom se valutom trgovalo po više-manje nepromijenjenom tečaju prema japanskoj u odnosu na prethodno zatvaranje, od 113,32 jena. Dolar je trenutno na tjednom dobitku od oko 0,6 posto.

Funta je skliznula 0,1 posto prema dolaru, na 1,336 dolara, dok je ostala gotovo nepromijenjena prema euru, na 88,67 penija za euro.

Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je bio u blagom plusu od 0,1 posto, na 93,400 bodova. Od početka tjedna je oslabio oko 0,6 posto.

Izbori u Kataloniji na kojima su pobijedili zagovornici njezine nezavisnosti bili su u fokusu ulagača koji će zbog nastavka složene političke situacije i dalje pomno pratiti razvoj događanja.

Što se tiče dolara, od važnih vijesti izdvaja se u posljednji čas postignut dogovor o proračunu koji je u četvrtak dobio zeleno svjetlo u američkom Senatu, čime je izbjegnuta mogućnost zatvaranja dijela državnih službi koje se ne smatraju najnužnijima. Ispoštovan je time krajnji rok, 22. prosinca, koji su sami zacrtali. 

Od važnih vijesti u ovome tjednu je prihvaćanje dugo iščekivane porezne reforme koju je obećavao američki predsjednik Donald Trump, a ulagači su se uglavnom bavili procjenama njezinih efekata na gospodarstvo. Za najveće izmjene poreznog sustava u Sjedinjenim Državama u 30 godina vjeruje se da će pružiti makar kratkoročni poticaj ionako već solidnom gospodarskom rastu. 

Najnoviji podaci o američkom BDP-u u četvrtak su pokazali da je najveće svjetsko gospodarstvo u trećem kvartalu raslo najbrže u više od dvije godine, uz značajnu podršku potrošnje kompanija.