Još 800.000 € za istraživanje različite kvalitete robe iz EU

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan objavila je u ponedjeljak da je osigurala dodatnih 800.000 eura iz proračuna EU-a za ispitivanje razlika u kvaliteti proizvoda istih robnih marki na tržištima Europske unije, što bi trebala biti osnova za promjenu zakona i označavanje takve trgovačke prakse u EU-u kao nepoštene.

Borzan, koja je u prosincu imenovana izvjestiteljicom Europskog parlamenta za različitu kvalitetu proizvoda na istoku i zapadu EU-a, osigurala je potporu za pilot projekt testiranja proizvoda u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te je na nedavnom izglasavanju proračuna EU-a projektu dodijeljeno 800 tisuća eura, istaknuto je na konferenciji za tisak u Kući Europe u Zagrebu.

"Europska komisija je osigurala dva milijuna eura za razvoj metodologije za testiranje proizvoda na razini cijele Europske unije nakon čega sam tražila da se kroz pilot projekt financira još 800.000 eura za samo testiranje, te je to ušlo u proračun i upotrijebit će se za testiranje na razini cijele Europske unije. To bi trebala biti osnova za promjenu zakona kada se pokaže što se zapravo na tržištu događa", rekla je Borzan, hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta.

"Naš je cilj da se promijeni direktiva o nepoštenoj trgovačkoj praksi tako da se dvostruka kvaliteta proizvoda stavi na već postojeću crnu listu nepoštenih trgovačkih praksi", rekla je Borzan.

U travnju će biti određena metodologija, u svibnju počinje istraživanje kvalitete prehrambenih proizvoda na tržištima Europske unije, a nakon toga neprehrambenih, najavljeno je na konferenciji,

"Do kraja ove godine očekujemo rezultate testiranja, a paralelno se događa dogovor u Europskom parlamentu i Komisiji tako da očekujem da će rezultati biti gotovi u punom jeku izmjena zakona", rekla je Borzan i napomenula da je jako važno da se ispoštuje ova vremenska dinamika kako bi se do kraja mandata ove Komisije i saziva ovog Europskog parlamenta taj proces završio.

Usporedno s testiranjem, krenut će i proces izmjene zakona na razini EU-a, najavila je Borzan i rekla da kao izvjestiteljica za kvalitetu prehrambenih proizvoda piše stajalište Europskoj parlamenta po kojoj će Komisija predložiti novi zakon.

 Borzan je ocijenila da je ključni pokazatelj promjene odnosa Komisije prema ovom problemu što je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u govoru o stanju Unije najavio da ovu praksu moramo promijeniti.

Iako se još ništa nije konkretno dogodilo to je bio "znak da je Komisija shvatila i da je sazrela misao imamo dvije Europe u okviru Europske unije, što je neprihvatljivo jer mi granice na jedinstvenom tržištu ne poznajemo", rekla je.

Borzan kritizira Ministarstvo gospodarstva

Na natječaj Komisije se javilo 16 država no, iako je u Hrvatskoj već provedeno ovakvo istraživanje kvalitete proizvoda, Hrvatska nije među njima, napomenula je Borzan.

"Hrvatska na žalost neće sudjelovati u istraživanju budući da je Ministarstvo gospodarstva krajem prošle godine propustilo priliku prijaviti se na natječaj za sredstva, iako smo imali metodologiju koja je hvaljena u cijeloj Europskoj uniji a koju je razvila naša Hrvatska agencija za hranu. Ta metodologija  neće stoga biti predstavljena kroz hrvatske predstavnike ali nadam se da će oni koji će sudjelovati u izradi metodologije uvažiti što se u Hrvatskoj događalo i primijeniti u dobrom dijelu ono što smo mi radili".

S obzirom da se ovo događalo krajem prošle godine bilo je vremena da hrvatsko ministarstvo gospodarstva reagira, rekla je Borzan i ocijenila u ministarstvu "nitko nije prepoznao ovaj problem".

Borzan je prošle godine pokrenula istraživanje s Hrvatskom agencijom za hranu u kojem je usporedila proizvode na hrvatskom i njemačkom tržištu. Ranije istraživanje koje je provela europarlamentarka Olga Sehnalova je pokazalo kako je na češkom tržištu trećina proizvoda slabije kvalitete nego na njemačkom.

Istraživanje,  provedeno u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu u nekoliko hrvatskih akreditiranih laboratorija, pokazalo je da samo kod četiri od 26 ispitanih proizvoda (15 posto) nije bilo razlike ni u kvaliteti niti cijeni. Kod 54 posto proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60 posto proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.

Nakon što su objavljeni rezultati istraživanja dio proizvođača već je reagirao ne želeći se nositi s negativnom kampanjom u medijima a "ja bih voljela da što više proizvođača shvati da je bitno da mijenjaju praksu i ne čekaju promjenu zakona, a za one koji neće htjeti, mijenjat ćemo zakon, pa ćemo ih natjerati", zaključila je Borzan.