Josip Mlakić: 'Prikazao sam koliko je surov život u BiH'

Pokušao sam na neki način prikazati sve što se u Bosni i Hercegovini događalo od rata naovamo, kaže Josip Mlakić, autor romana Crni gavran i bijele vrane.

Mlakićeva knjiga, ove godine već nagrađena Balkan Noirom za najbolji krimić, našla se i među 14 knjiga u širem izboru za Nagradu Fric. Tjednik Express po drugi će put dodijeliti Frica, a nagrađeni autor najbolje knjige fikcijske proze, uz mobilnu skulpturu žiroskopa, osvojit će i 75.000 kuna, koje je osigurala Atlantic grupa.

- Do sada sam, nasreću, puno puta mogao odgovarati na pitanja o nagradama za pisce, a uvijek sam naglašavao da piscu svaka nagrada smanjuje sumnju u ono što radi. Oduvijek sam bio zaljubljenik u žanrovsku prozu, a posebno u krimiće, pa mi ova nagrada zato puno znači - kaže Mlakić.

Na početku knjige naglasio je da, iako su svi likovi u njemu izmišljeni, krimić govori o stvarnosti Bosne i Hercegovine koju je želio prikazati gotovo dokumentaristički.

- Mnogo nam se stvari nakon rata obilo o glavu i htio sam ih izvući na površinu - otkriva književnik, koji o stanju u BiH progovara i u svojim kolumnama. Ipak, ne može nam odgovoriti na pitanje kakve je reakcije njegov roman izazvao u Bosni i Hercegovini.

- U Bosni rijetko tko čita, a ja nisam prisutan ni na društvenim mrežama, tako da nisam dobio povratne informacije - objašnjava Mlakić. Roman je zato među književnim kritičarima, ali i hrvatskom javnosti, dobro odjeknuo.

- Mudri, pametni, eruditni Josip Mlakić - jedno hrvatsko književno čudo - u svoj je roman travničke policijske inspektore Vinka Marića Sećiju i Sadika Šarića stavio pred zadatak dešifriranja neobičnog slučaja - rješenja zagonetke mrtvoga mladića, čije je truplo, na kojemu su bili vidljivi ostaci bogatstva, nađeno u šumi. U noirovskom ključu, dvojica policajaca koji su u životu odolijevali samo onim iskušenjima pred kojima nisu stajali, a u zadnjem su se ratu gledali preko nišana, tragaju za istinom, vodeći nas kroz Bosnu i Hercegovinu, zemlju koju je Andrić u famoznom pismu prokazao kao zemlju u kojoj se bližnje fanatično mrzi, a udaljene strasno voli. ‘Crni gavran i bijele vrane’ su zapravo ekstenzija Andrićeva pisma, prebačena u formu krimića, kako bi bila pitka, čitljiva i napeta i onima koji pretjerano ne mare za duboke misli - stoji u obrazloženju odabira Mlakićeve knjige za Nagradu Fric.

Književnik kaže da motivom tetovaže na arapskom nije želio aludirati na ekstremizam, nego samo prikazati različitost. U knjizi stoga spominje i istinite događaje, poput ubojstava policajaca i povratnika u Travniku, začetak gay pridea te neke manifestacije, poput prikupljanja starog željeza.

- Želio sam prikazati sliku bosanskohercegovačke provincije, koju ljudi ne poznaju - objašnjava nam književnik.

Drago mu je što se nalazi u izboru za Fric.

- Književnost je sve više na margini, a Fric ukida odbojnost prema žanrovskoj književnosti - zaključio je Mlakić.