Posebno bolna točka u dugogodišnjoj povijesti pulskog brodogradilišta Uljanik je brod Berge Istra, slavni i zloglasni tanker od 314 metara koji je četiri godine nakon porinuća potonuo
Jugoslavenski Titanic: Bio je to najveći tanker ikad izgrađen, a onda je nestao bez traga...
Uz bocu šampanjca, najveći i tehnološki najsloženiji brod koji je SFRJ, u to vrijeme jedna od pet najvećih brodograđevnih sila na svijetu napravila, u more je 1972. godine ispratila kuma Jovanka Broz:
"Krstim te, Berge Istra", rekla je tada. Četiri godine kasnije tanker je potonuo. Bila je to jedna od najgorih pomorskih nesreća te epohe koja je potpirila brojne spekulacije i teorije zavjere.
Berge Istra bio je brod u vlasništvu norveške brodarske tvrtke Sig. Bergesen d.y. i registriran u Liberiji.
![](https://img.24sata.hr/hU7ti-MhDbt1EpwUbk5U49jru4s=/622x0/smart/media/images/2020-36/pxl-240718-21470914.jpg)
Pripadao je klasi kombiniranih ili brodova za prijevoz nafte, sipkih tereta i rude s 227,550 kubičnih tona istisnine. Nosio je građevinski broj 296 u brodogradilištu Uljanik gdje je sagrađen te 1972.godine.
Berge Istra je bio najveći, a ujedno i prvi u seriji od četiri jednaka broda. Njegovi su blizanci ponijeli imena Berge Adria, Berge Brioni i Berge Vanga.
Na nedavnom održanom Pulskom festivalu prikazan je dokumentarac “Berge Istra” domaćih autora Zorana Angeleskog i Dražena Majića.
Film se bavi nastankom i izgradnjom najvećeg jugoslavenskog tankera, njegovim misterioznim iščeznućem kod Filipina, kao i sudbinom njegova broda blizanca, Berge Vange.
![Dodjelom nagrade Zlatna Arena završen je ovogodišnji 67. Pulski filmski festival](https://img.24sata.hr/Vee_DGZaCDCs2NKOkkGP3fCl-w4=/622x0/smart/media/images/2020-36/pxl-040920-30020863.jpg)
Temeljen na nikad prikazanim arhivskim snimcima od japanskog mora do londonskog Lloyd’sa, te na razgovorima sa svjedocima od Tenerifea do Norveške ovaj film pokušava dati i odgovor na pitanje kako se i zašto dogodilo da je gotovo novi, spektakularni orijaški tanker eksplodirao pokraj Filipina na Staru Godinu 1975.?
Naime, na Silvestrovo je brod nestao na putu iz Tubaraoa u Brazilu do Japana prevozivši željeznu rudu. Iznenada je izgubljen kontakt s tankerom u Tihom oceanu blizu otoka Mindanaa kraj Filipina.
Nakon tjedan dana, 7. siječnja 1976. brod je proglašen nestalim. Pokrenuta operacija potrage nije donijela nikakvih rezultata iako se tragalo uzduž i poprijeko po filipinskom akvatoriju.
Cijela Jugoslavija je bila u potpunom šoku, a mediji puni dramatičnih naslovnica, svašta se špekulirao...
![](https://img.24sata.hr/NODZ9LmTESzQp6Yr-ixwlWGqBAo=/622x0/smart/media/images/2020-36/berge-istra3.png)
Život je izgubilo 30 članova posade. Preživjela su samo dvojica, Španjolci Imeldo Barreto Leon (41) i Epifanio Lopez (39), koje je na splavi pronašla japanska ribarica 20. siječnja 1976.
Na brodu je poginuo i električar Egidio Ševrlica, a njegov brat je u dokumentarcu “Berge Istra” svjedočio da je prvi glas kako s bratovim brodom nešto nije u redu dobio od novinara Glasa Istre, koji ga je zvao i zamolio za izjavu.
Potraga je obustavljena 16. siječnja, no tri dana kasnije japanski ribari u moru pronalaze splav za spašavanje s dvojicom izgladnjelih i žednih pomoraca s Berge Istre, spomenutim Imeldo Barreto Leoneom i Epifanio Lopezom . Obojica preživjelih i danas su živi.
![](https://img.24sata.hr/FaAuRLKe6i14ttWgoomMz-xjbYc=/622x0/smart/media/images/2020-36/berge-istra1.png)
Autori dokumentarca Angeleski i Majić u filmu ih intervjuiraju, a oni iznose svoja sjećanja na stravičnu tragediju. Na splavu su preživjeli 20 dana s oskudnim zalihama vode i hranom u granulama sve dok nisu ugledali japansku ribaricu.
No dok nisu pronađeni vjerovalo se da su brod zbog otkupnine oteli pirati. Nestanak broda vezivao se čak i uz “Đavolji trokut”. Tvrdilo se da je brod stradao od zaostale mine, zalutalog torpeda ili rakete.
Obojicu ih je spasilo to što su u trenutku eksplozije bili zauzeti poslom na provi broda. Začuli su prvi jaku, a portom dvije slabije eksplozije, koje su prelomile brod. Tanker je brzo počeo tonuti. Jedan od njih odmah se uhvatio za splav, drugi je pukim slučajem isplivao u blizini splavi pa ga je kolega povukao gore.
Najistaknutija teorija tvrdila je da su uzrok mogle biti eksplozije uzrokovane ostacima nafte u teretnom odjeljku koji je napunjen željeznom rudom.
![](https://img.24sata.hr/jvv5_vtV6pmqmssK9REWN0QnViw=/622x0/smart/media/images/2020-36/berge-istra2.png)
Direktor Sig. Bergesena uporno je govorio da je brod stradao u erupciji podvodnog vulkana. Jugoslavijom se čak proširio glas da je norveški brodar brod namjerno potopio zbog osiguranja. No, ipak i norveški i hrvatski eksperti intervjuirani u dokumentarcu uvjerljivo pobijaju tu teoriju.
Glavni projektant broda Mladen Klasić odbacuje tvrdnje da je dizajn broda bio problem, i smatra kako je jedini razlog obje tragedije, i onoga na brodu Berge Vanga, varenja na palubi.
A oba španjolska svjedoka navode da se eksplozija dogodila dok je na palubi Berge Istre radio varilac.
Kapetan Berge Vange odbio je zapovijed da tijekom plovidbe rade varioci, no u brazilskoj se luci promijenio zapovjednik koji nije bio tako tvrda stava. Zbog toga je platio životom i on bi ostali na brodu.