Kako do stana? Cijene najma u većim gradovima 'skočile' od 6 do čak 17 posto u jednoj godini

Povratkom studenata u sveučilišne gradove kao što su Zagreb, Split, Rijeka i Zadar nakon ljetnog odmora, raste i interes za stanovima za dugoročni najam. U kombinaciji sa sve izraženijom inflacijom, ali i nedostatkom ponude koja odgovara kriterijima budućih stanara, ove je jeseni potrebno izdvojiti i veće iznose za mjesečni najam u odnosu na prošlu godinu.

Tako su, općenito, cijene mjesečnog najma stana u Zagrebu u godini dana „skočile“ za 6,63 posto, u Rijeci 6,04 posto, u Varaždinu 8,05 posto, a u Splitu i Zadru čak 17 posto. Prema Njuškalu, više od 10 posto poskupio je najam u Osijeku i u Puli, a u Dubrovniku se ove jeseni za mjesec dana najma treba izdvojiti 16 posto više u odnosu na prošla.

U glavnom gradu sada mjesečni najam po kvadratu prosječno košta 10,74 eura ali kod manjih, ujedno i traženijih, stanova taj je iznos nešto viši – doseže prosječnih 17 eura. Unatoč skoku u cijenama, potražnja za stanovima za dugoročni najam u Zagrebu je u godini dana narasla za 10 posto.

Rezultat toga je i da je, u odnosu na prošlu godinu, na tržištu najma u Zagrebu dostupno više stanova za najam u cjenovnim razredima od 450 do 650 eura mjesečno, dok je onih ispod 350 eura tek 10 posto u ukupnoj ponudi.

S druge strane, oko 30 posto najmoprimaca u Zagrebu, ali i Splitu, traži stanove za najam od 350 do 450 eura, a preferiraju one od 40 do 60 kvadratnih metara. Stanova do 300 eura, kakvi se također prilično pretražuju, značajno nedostaje.

Najveći nesrazmjer između ponude i potražnje, kako u Zagrebu tako i u Splitu, vidljiv je u manjim stanovima - od 20 do 40 kvadratnih metara. Za njih je zainteresirano oko 30 posto najmoprimaca, dok je njihov udio u dostupnim stanovima na tržištu 20 posto

U samom su Zagrebu razlike u ponudi i potražnji stanova za najam izražene i na razini gradskih četvrti. Na najpopularnijim lokacijama, među kojima prednjače Trešnjevka Sjever i Jug te dijelovi Novog Zagreba, traži više stanova za najam no što ih je trenutno dostupno, dok ih u centru – konkretnije, Donjem Gradu, ima i više od potražnje.

Najmoprimci koji žele proći povoljnije svakako trebaju uzeti u obzir stanove za najam u prizemljima i razizemljima. Oni su, prema našoj analizi, gotovo 100 eura mjesečno povoljniji od stanova iste kvadrature na prvom ili drugom katu – kakvih je inače u ponudi najviše.

Povoljniji su i stanovi koji se nude za najam u kućama, za njih se prosječno traži oko 60 eura mjesečno manje nego za istu kvadraturu u zgradi. Unatoč nižoj cijeni, većina najmoprimaca ipak preferira stanove u zgradama.

Osim već navedenih faktora, na skok cijena najma ove je godine mogao utjecati i općeniti omjer ponude i potražnje. Naime, u Zagrebu je ponuda čak 17 posto manja, dok je potražnja za stanovima za najam ove jeseni rasla oko 10 posto. To je rezultiralo i bržim najmom pojedinih stanova – u prosjeku je sada potrebno 9 dana manje da se iznajmi stan u Zagrebu u odnosu na prošlu jesen.

Zbog manjka ponude, u Splitu stanovi „odu“ još brže – za čak 16 dana manje u odnosu na prošlu jesen, dok je u gradovima poput Osijeka, Varaždina, Rijeke i Pule ove godine potrebno 3 do 7 dana manje da bi se iznajmio oglašeni stan.

Najmoprimcima je, stoga, važno, redovito pratiti ponudu.