News

Komentari 14

Kamate će dalje padati, zbog toga jer ljudi sve više stare?

Kamate  će  dalje padati, zbog toga jer ljudi sve više stare?

Kamatne stope na stambene kredite na povijesno su niske i kreću se oko tri posto. Neke banke već sad nude još i niže kamate koje će do kraja godine vjerojatno još padati, prognoza je to HUB-a

Hrvatska ima povijesno niske kamatne stope na stambene kredite i do kraja godine ima još prostora za njihov pad, rekao je to u srijedu direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović na predstavljanju rada banaka u prvom kvartalu ove godine. Dodao je kako bi kamate mogle padati zbog jake konkurencije među bankama, a one su već sada na oko tri posto.


- Kamatna stopa na stambene kredite u kunama pala je s 3,59 posto, koliko je bila na kraju 2018., na 3,10 posto u travnju ove godine. To je pad od 0,4 postotnih poena što je vrlo oštri pad. Kamatna stopa stambenih kredita s valutnom klauzulom pala je s 3,47 na 3,17 posto – predočio je Adrović.

Ekonomski analitičar iz Arhivanalitike Velimir Šonje dodao je da već sad neke banke daju stambene kredite i s kamatom manjom od tri posto. Iako su mnoge analize govorile da bi razdoblje niskih kamata već trebalo biti iza nas, to se nije dogodilo. Na konferenciji su iznijeli i zanimljivu te još nepotvrđenu hipotezu iz svijeta, zašto je tome tako - starenje stanovništva. 

Starije stanovništvo - kamate niže

- Starenje utječe na kamatne stope jer su starije generacije uglavnom neto štediše i imaju konzervativni pristup prema novcu. Sve je više starijeg stanovništva, štedi se, novca ima. A s druge strane su mladi i radno sposobni koji troše, zadužuju se i dižu kredite. Ako je više neto štediša, onda je ponuda novca veća, a zbog manje potražnje novca, kamate padaju – pojasnio je Šonje. Isto vrijedi i za konzervativni pristup ulaganja starijeg stanovništva koji ulaže u obveznice kojima onda cijena raste, a prinosi padaju. Opet je rezultat da su kamate na kredite općenito niže. Šonje je nastavio kako je lako moguće da će se za razdoblje 2010.-2030. govoriti o razdoblju nižih kamata, u odnosu na razdoblje prije. 


- Ne bih se usudio prognozirati da bi razdoblje niskih kamata moglo biti trajno, ali ipak postoje dobri izgledi za to – ustvrdio je Šonje. Jedna od tema konferencije bila je i što odabrati - fiksnu ili varijabilnu kamatnu stopu na kredite?

Prošla je godina, zapravo, pokazala da su hrvatski potrošači jasno zauzeli stav o tome i da biraju fiksnu kamatu. Upravo zato su banke nakon duljeg razdoblja lani prvi put plasirale manje kunskih kredita nego kredita uz valutnu klauzulu. Naime, uz kune je teško dati fiksnu kamatu ako je rok otplate kredita dulji od deset godina i Adrović je objasnio da banke za kunske kredite ne mogu dobiti garancije fiksiranja kamata. Ali to mogu s kreditima u valutnim klauzulama.

- Jedino se uz euromože fiksirati kamata na razdoblje  dulje od deset godina – rekao je Adrović i objasnio zašto je lani više izdano stambenih kredita u eurima, nego u kunama.Banke su lani odobrile 7.2 milijardi kuna stambenih kredita s valutnom klauzulom, a kunskih 3.8 milijardi.

 

Loših kredita manje, banke ih prodaju agencijama

Udio loših kredita pao je na 9,5 posto i to ne zato što se oporavila platežna moć dužnika, nego zato što banke i dalje čiste svoje portfelje te loše kredite prodaju agencijama za otkup potraživanja. Tih je agencija šest koje od banaka otkupljuju loše kredite i dalje same nastavljaju utjerivati dugove. Hrvatska je peta najgora po udjelu loših kredita u odnosu na ostatak EU. Adrović je kritizirao je to što se prečesto mijenja Ovršni zakon koji je i sada u proceduri ponovne izmjene. To za banke, rekao je Adrović, znači kompliciranje naplate, veću neizvjesnost i produljivanje rokova. Ocijenio je da to može loše utjecati na daljnje čišćenje bankarskog sektora od loših kredita jer će agencije za otkup potraživanja nuditi manje novca za te kredite, a banke će ih biti manje spremne prodavati. Ukazalo je da je prodaja loših kredita normalna stvar i u drugim zemljama koje čak liberaliziraju zakonodavni okvir kako bi se to i potaknulo. 

Direktor HUB-a iznio je i podatak da je bankarski sektor u Europskoj uniji od 2007. do 2016. ostao bez 440.000 zaposlenika, dok se se u Hrvatskoj broj banaka smanjio sa 40 na 20, ali da je broj zaposlenih ostao isti. Kao zanimljivost našeg sustava istaknuo je i da u bankama u Hrvatskoj radi 69 posto žena, a prosjek EU je 52 posto. 

Ocjenjujući rad banaka u prvom kvartalu ove godine, Adrović je rekao da je dobit banaka stagnirala, da su snažno pale kamatne stope na stambene kredite, kao i kamatne marže te se povećao pritisak na smanjivanje operativnih troškova. Iznio je to u okviru predstavljanje HUB-ove Analize 68: "Kamatni rizik: fiksirati ili varirati?". 

Najčitaniji članci