Kaos duž obale, a stručnjaci kažu: 'Nezapamćeno da jugo traje ovako dugo, bit će i gore!'

Kompletnu obalu Hrvatske pogodilo je veliko nevrijeme. Dramatične su snimke poplavljenih dijelova Splita, taksista koji se bori s valovima, poplavljene rive, mora koje nosi parkirane automobile... To su samo neke od apokaliptičnih scena. I u Istri se materijalne štete broje - nevrijeme je uništilo popularni beach bar u Puli, dok na snimkama iz Novigrada kraj Zadra ribe doslovce plivaju po poplavljenoj cesti. Razina mora se podigla diljem obale. Branko Grisogono, atmosferski fizičar, kaže da je bilo sličnih poplava i prije, i to su posebni trenuci kad se poklopi jaka ciklona koja uvlači zrak, diže jako jugo te kad se poklopi to s plimom, onda se dogodi taj jaki efekt.

POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:

Pokretanje videa...

01:22

[TOP 3 VIJESTI DANA] Nezapamćene poplave na obali Hrvatske: ’To se više ne može zaustaviti’ | Video: 24sata/Video

- Struktura naše obale je preosjetljiva i previše finih infrastrukturnih detalja ima na obali. Ovo jugo s manjim prekidima otrpilike traje mjesec dana. I to je sad već toliko nagrižena obala i prvi redovi kuća, marine, rive, prometnice... Ljudi reagiraju subjektivno. Međutim, ovo spada u rekordne pojave jer su takve sve češće i dulje traju. Primarni efekt je ljudski. Uzroci su antropogenog podrijetla - objašnjava Grisogono.

- To se sad pojačalo s El Ninom, internom priradnom klimatskom varijacijom koja se javlja svakih nekoliko godina. I kad se superponira nekoliko efekata, to se zbraja, a ponekad i množi. Kako ima sve više energije u klimatskom sustavu, u oceanima, tlu, atmosferi, onda su ekstremni događaji češći i dulje traju. To ne znači da ih nije bilo prije, ali su bili puno rjeđi... - kaže. Grisogono dodaje da je slično bilo i prije nekoliko godina, ali je neobično da se ovakvo stanje događa ujesen. To je “rezervirano” za kraj jeseni, zimu i početak proljeća.

- Ovo je nezamapćeno da jugo mjesec dana traje. Cijeli listopad, početak studenoga, uz manje prekide. Jadran se u prosjeku podiže približno istom brzinom i akceleracijom kao i većina svjetskih mora. Sam srednjak podizanja mora nije toliko bitan. On ide jako sporo i negdje do kraja ovoga stoljeća bit će do pola metra. Razina mora se sad na nekim mjestima na obali podigla tri metra. To je kad se ekstremno podigne plima. Bit će mjesta gdje će biti podizanja do dva metra do kraja stoljeća. Ali se do sada srednja razina mora podigla do 30-ak centimetara - kaže stručnjak.

Dodaje da se moraju poduzeti mjere izrečene u Kopenhagenu i Parizu još 2015. godine.

- To nije lako napraviti. Ništa politika ne čini i more se ubrzano podiže. Kad bismo sad prestali sa stakleničkim plinovima, sljedeća dva stoljeća bili bismo na istoj razini, dok se to ne uravnoteži. Ovaj tjedan ide postupna i spora stabilizacija. Biti će jako blaga i neće tu biti naglih promjena, kao primjerice okretanje sedam dana na buru. To se neće dogoditi. Oborine će biti do polovice ovoga mjeseca i onda će one prijeći u svoje standardno stanje. Jer ove padaline su bile iznad prosjeka. Međutim, zima će biti topla, i to od 1 do 3 stupnja iznad tridesetogodišnjeg prosjeka - zaključio je Grisogono.

Naš najpoznatiji astronom i učitelj Korado Korlević sličnog je mišljenja, uz dodatak da nas sljedećih stotinjak godina čeka još više i češće takvih dramatičnih pojava.

- Oko 4. siječnja Zemlja se nalazi u nečemu što se zove točka najbliže Suncu. I najveći gravitacijski utjecaj Sunca je tad, a to znači da su plime i oseke oko tog razdoblja - mjesec, dva prije ili poslije - najveće u godini. Na to se doda još ciklona koja diže razinu mora jer nema pritiska zraka na more, jugo i dizanje morske razine, jer se ove godine morska razina digla za pet milimetara, što je dosta. Voda se grije i samim time mijenja volumen. To samo znači da će u sljedećim desetljećima toga biti sve više i dulje. Bit će isto kao u Veneciji. Imat ćemo gradove koji će imati tri-četiri puta poplavljeni kompletni stari grad i to se ne može zaustaviti - objasnio je Korlević.

Dodaje kako će plavljenja svake godine biti sve više.

- Do kraja stoljeća razina mora će se dići do 80 centimetara. Kako će temperature rasti, ciklone će biti jače nego ove koje su sad. Sjećam se kiša koje su bile veće nego sad, prije oko 50 godina. Jedino što se sad to događa češće i ljudi imaju kraće pamćenje - mišljenja je Korlević.

Kaže da će najveće poplave u budućnosti biti vezane uz sjeverni Jadran, gdje plime, oseke i jugo najviše nabijaju.

- Možemo odmah reći da će to biti Umag, Novigrad, Poreč, Rovinj..., koji će u budućnosti biti plavljeni. Onda su tu i gradovi koji ionako imaju nisku rivu, kao što je Cres. Nisu sve rive jednako napravljene. Sljedećih 100 godina biti će toga više. Ugljični dioksid, metan i drugi staklenički plinovi koji idu u atmosferu, još to nismo prestali raditi, a tome treba dodati i rat u Ukrajini. I da sad sve zaustavimo, još desetljećima bi rasla razina mora. U doba Rima razina je bila pola metra niže nego danas i danas imamo hrpu molova iz tog doba, potopljenih. Ljudi ne razmišljaju da gradove uz more treba dignuti. Hoće li se to učiniti s branama, podignuti postojeće molove, dignuti grad upumpavanjem blata na velikoj dubini ispod... Svatko će birati način kako će to raditi. Ali gradove treba početi dizati barem 5-10 mm godišnje ili odjednom metar - kaže Korlević.