'Kap veselja' Selvedina Avdića je u izboru na nagradu Fric

Umjetnost, govorio je francuski pjesnik Arthur Rimbaud, mora biti traganje za vatrom.

S tom tvrdnjom, otkriva nam, slaže se i Selvedin Avdić, bosanskohercegovački književnik, čiji se roman “Kap veselja” našao među 14 knjiga, u širem izboru natjecanja za Nagradu Fric.

Tjednik Express po drugi će put dodijeliti Frica, a nagrađeni autor najbolje knjige fikcijske proze, uz mobilnu skulpturu žiroskopa, osvojit će i 75.000 kuna koje je osigurala Atlantic grupa.

- Živim od novinarstva i zahvalan sam što mi donosi kruh. Zbog rada u medijima svaki dan moram pratiti što se događa oko mene, a to mi daje mogućnost da reagiram na stvarnost - kaže Avdić, koji radi kao novinar i urednik portala Žurnal.

'Od svake knjige moram se oprostiti' 

Književnost mu je, pojašnjava, uz novinarstvo, drugi način kojim utječe na stvarnost.

- Čak i pisci koji direktno ne pišu o stvarnosti, svojim pisanjem utječu na stvarnost. Svaka knjiga, neovisno o tematici, istodobno je i autobiografska. Ako to nekim slučajem nije, onda je riječ o laži - tvrdi književnik. “Kap veselja” objavio je tek devet godina nakon svojeg prvijenca “Sedam strahova”, koje je čuveni britanski The Guardian 2014. godine uvrstio među pet najboljih paperback izdanja za tu godinu.

TEŽAK ODABIR ŽIRIJA Nagrada Fric: Četrnaest pisaca ostalo u utrci za 75.000 kuna

- ‘Sedam strahova’ dugo su me držali u svojem svijetu i nisam ih mogao samo pustiti. Tek kad knjigu uspješno ispratim, mogu se posvetiti drugoj - objašnjava Avdić. Iako priznaje kako često piše, zapravo vrlo rijetko objavljuje.

- Objavljujem samo rukopise bolje od prethodnih knjiga - ističe književnik.

I zaista, prema mišljenju stručnog žirija Nagrade Fric, koji čine predsjednica žirija Biljana Romić kao prevoditeljica i predstavnica književne struke, dok su ostali članovi: Hana Jušić kao umjetnica, povjesničar Hrvoje Klasić kao predstavnik humanističkih znanosti, ginekolog Dubravko Lepušić kao predstavnik egzaktnih znanosti, Boris Rašeta kao publicist i Igor Vikić kao predstavnik tjednika Express, Avdićev se roman našao u vrhu suvremene književnosti ovih prostora.

Moćna i neobična galerija likova 

- U ovoj se knjizi susreću ontološka i psihološka pomutnja te rafinirana estetika Davida Lyncha s osobnom memorijom i nešto nostalgije za progresom i optimizmom socijalističkog razdoblja koji je, kao i sve drugo, nastao na nesolidnim temeljima, na ‘klupku zmija’, kako to kaže inženjer rudarstva Arhitektu u romanu. Kap veselja je klupko značenja i simbola, vrh večeri i pjesma za fajrunt - napisao je o romanu Kruno Lokotar, književni kritičar i koordinator Nagrade Fric.  

Selvedin Avdić je, ustvrdio je Lokotar u svojoj kritici, opet napisao roman koji nadilazi horizonte iščekivanja, granice žanrova te koji će, sasvim sigurno, nadići i granice jezika na kojemu je napisan.

- Miran se nakon rata vratio u grad onoga dana kad je, nakon zemljotresa i velike poplave, minuo zvuk zubarske bušilice. Pokušat će živjeti mirno, u oronuloj zgradi, sa živopisnim susjedima i uspomenama. Započet će ljubavnu vezu s Verenom, bivšom ženom Kralja banana, koji je uz, recimo Hondu, anđela u kožnoj jakni, samo dio moćne i neobične galerije likova - opisao je Lokotar roman.