Narko organizacije u Meksiku ne djeluju samo kao vojske, već i kao vjerske zajednice, koje se oslanjaju na okultne prakse, rituale i kultove poput Santa Muerte, Santeríje i Palo Mayombe. Iza svakog metka, često stoji i molitva. A iza svakog vođe – oltar
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra korištenje borbenih dronova protiv narko kartela na teritoriju Meksika, objavio je NBC News, pozivajući se na izvore iz vojske, obavještajnih i sigurnosnih službi. Prema neslužbenim informacijama, ciljevi bi bili kartelski laboratoriji, skladišta i konvoji, s naglaskom na CJNG, Sinaloa kartel i njihove operacije krijumčarenja fentanila i kokaina prema SAD-u.
Reakcija Meksika uslijedila je odmah. Predsjednica Claudia Sheinbaum odbacila je mogućnost bilo kakve jednostrane američke vojne akcije na meksičkom teritoriju:
- To ne bi riješilo ništa. Imamo dobar sigurnosni dijalog i vjerujem da će se nastaviti u tom okviru - poručila je Sheinbaum.
I dok američka administracija razmatra vojne udare, rat s kartelima nije samo fizički – već i ideološki pa i duhovni. Narko organizacije u Meksiku ne djeluju samo kao vojske, već i kao vjerske zajednice, koje se oslanjaju na okultne prakse, rituale i kultove poput Santa Muerte, Santeríje i Palo Mayombe. Iza svakog metka, često stoji i molitva. A iza svakog vođe – oltar.
Ratovi protiv narkotika u Meksiku postali su sve opsežniji i intenzivniji počevši od prosinca 2006. godine, kada je predsjednik Felipe Calderón de facto objavio rat narko kartelima i bandama. Razmještanje meksičke vojske u operacijama protiv organiziranog kriminala i kao potpora stabilnosti bila je izravna reakcija na gubitak državne kontrole nad velikim dijelovima zemlje, poznatim kao "područja nekažnjivosti".
Od početka sukoba, više od 45.000 ljudi je ubijeno, a područja nekažnjivosti proširila su se na stotine mjesta koja su sada pod kontrolom kartela. Kriminalne pobune koje provode karteli i bande temelje se na strategiji uklanjanja državne ili vanjske intervencije u njihove nezakonite aktivnosti s narkoticima i drugim vrstama organiziranog kriminala.
Dok je ovaj oblik rata dobio veliku medijsku pozornost, manje pažnje pridano je njegovim mračnijim, spiritualnim aspektima.
U mračnim podrumima narko vila, u zatvorskim ćelijama i improviziranim kapelama diljem Meksika, svijetli slabašno crveno svjetlo svijeća. Pred njima – kostur u haljini, s kosom u jednoj, a globusom ili vagu pravde u drugoj ruci. To je Santa Muerte, narodna svetica smrti i najmoćnija zaštitnica meksičkih narko vojnika. Za milijune ljudi u Meksiku i šire, Santa Muerte je duhovna figura koja štiti one koje je društvo zaboravilo: siromašne, bolesne, prostitutke, zatvorenike – i narko dilere.
No za razliku od katoličkih svetaca, ne traži pokajanje ni pobožnost – samo lojalnost i darove. U zamjenu nudi ono što je kartelima najvažnije: zaštitu od metka, nevidljivost pred policijom, snagu u borbi i oprost za nasilje.
- Santa Muerte je postala patrona podzemlja. Štiti one koje službena religija prezire. Kartelima nudi psihološki štit u svakodnevici smrti - kaže Andrew Chesnut, profesor religije i autor knjige Devoted to Death.
Dio popularnosti Santa Muerte proizlazi iz činjenice da je ona nepristrana i neosuđujuća - ne traži moralno čist život. Umjesto toga, nudi nadnaravnu intervenciju onima koji pravilno obave rituale i prinesu odgovarajuće žrtve i darove.
Zabrinjavajuće je to što više od polovice molitava upućenih Santa Muerte uključuje zazive za nanos štete drugima – kroz uroke i crnu magiju.
Iako većina njezinih štovatelja jesu siromašni, neobrazovani i praznovjerni ljudi, i prakticiraju oblik neslužbenog štovanja svetaca pomiješan s elementima pučkog katoličanstva, značajan dio sljedbenika sudjeluje u potpuno kriminaliziranoj verziji kulta, povezanoj s narkokulturom. Za većinu kartelskih vojnika i pripadnika bandi, brutalna smrt je gotovo neizbježna. Suočeni s tom stvarnošću, štovanje Santa Muerte poprima duhovno mračne dimenzije. Ono se više ne temelji na nadi u čudo – nego na molitvi za osvetu, zaštitu, status i brzu smrt s "časti".
U toj perspektivi, smrt neprijatelja, zaštita vlastitog tijela, stvaranje reputacije straha, kao i uživanje u bogatstvu i ženama, postaju središnje vrijednosti.
U skladu s time, darovi koje Santa Muerte prima postaju sve okrutniji i arhaičniji – ne samo hrana, pivo i cigarete, već i odrubljene glave, krv i duše žrtava.
Iako predstavljaju manji postotak ukupnih ubojstava koje počine karteli i bande, dovoljan broj ritualnih ubojstava povezanih s kultom Santa Muerte zabilježen je kako bi izazvao ozbiljnu zabrinutost. Najpoznatiji slučaj prinošenja žrtava je masakr u Matamorosu 1989. godine. Žrtvovano je više od deset osoba, uključujući i američkog stidenta, radi magijske zaštite članova bande.
Palo Mayombe – mrtvi u službi kartela
Dok Santa Muerte predstavlja smrt, Palo Mayombe je – alat. Ovaj afro-kubanski kult, porijeklom iz Konga, temelji se na vezi s mrtvima kroz ngangu – metalni kotao ispunjen zemljom s groblja, krvlju, životinjskim organima i ljudskim kostima. Za kartelske svećenike, nganga je živo biće. Hrani se žrtvama i izvršava zapovijedi – štiti, osvećuje, donosi informacije.
- Nganga je za mnoge kartelovce kao božanstvo – ono čuva, ubija i štiti. Što više krvi, to više moći - objašnjava Ioan Grillo, autor knjige El Narco.
U kontekstu meksičkih kartela, Palo Mayombe se pojavljuje kao oblik "duhovne zaštite" za kriminalce. Neki članovi kartela vjeruju da im rituali Palo Mayombe daju moć, nevidljivost pred policijom, zaštitu u borbi i uspjeh u kriminalnim djelima. Često se izvode krvavi rituali, ponekad čak i s ljudskim žrtvama — iako to nije "standardni" dio religije, nego ekstremna kriminalna interpretacija.
U brojnim racijama policija je pronašla ngange s kostima, konjskim glavama, alkoholom i religijskim simbolima, često u prostorijama kartela. Za vojnika koji ide u bitku, Palo Mayombe je duhovni oklop.
Santería, inače miroljubiva religija afro-kubanskog podrijetla, u rukama kartela postaje sustav regrutacije i kontrole. Njeni orisha bogovi postaju božanstva rata, pravde i osvete. Santería je nastala kao sinkretizam između tradicionalnih vjerovanja naroda Yoruba iz zapadne Afrike i rimokatoličanstva, koje su robovlasnici nametali afričkim robovima na Kubi, Haitiju i u ostalim dijelovima Kariba tijekom 17. i 18. stoljeća. Danas je raširena u Kubi, Portoriku, Dominikanskoj Republici, Meksiku, te u zajednicama latinoameričkog porijekla u SAD-u (posebno u Miamiju, Houstonu, New Yorku i Los Angelesu).
Iako je u svom izvornom obliku nije nasilna religija. To je duhovni sustav temeljen na ravnoteži između svjetova živih i mrtvih, poštovanju prirode, ozdravljenju, te komunikaciji s duhovnim vodičima i precima.
No, u kontekstu narko kartela, pojedine frakcije su reinterpretirale Santeríu kao religiju snage, dominacije i ratničke discipline. Tako je primjerice klan La Familia Michoacana,, poznat po brutalnosti, koristio Santeríju kao ideološki temelj. Njegov vođa Nazario Moreno – El Chayo tvrdio je da ga vodi "ruka Boga". Novim članovima davao je kodekse ponašanja, vjerske molitve i rituale žrtve. Santería tako postaje psihološki alat: Vojnici se čiste od grijeha, opravdavaju nasilje, i osjećaju se duhovno opravdanima za zločine.
El Chapo Guzmán, vođa Sinaloa kartela, poznat po spektakularnim bijegovima, imao je privatne oltare Santa Muerte. Njegov sin Ovidio navodno koristi Palo Mayombe zaštitu. Dok trupe El Menchoa (Nemesio Oseguera), vođe CJNG-a, najopasnijeg narko šefa današnjice prakticiraju crne mise.
Prije atentata, vojnici pale svijeće. Ljube amulete. Mole se. Ne zato da ne ubiju – već da ubijanje prođe sigurno i s blagoslovom.
- Duhovi te vode. Ako pogineš bez njih – izgubljen si - mantra je članova bandi.
24sata © 2026
