EK nam neće uvesti nadzor, ali od Hrvatske su očekivali više

Europska komisija neće pojačati makroekonomski nadzor nad Hrvatskom, kao niti nad ostalim zemljama članicama EU. Tako je prijetnja, izrečena Vladi krajem veljače, da će se to dogoditi ako nacionalni plan reformi ne bude dovoljno uvjerljiv i odlučan, ostala neispunjena.

- Na temelju nacionalnih reformskih planova, Komisija je ocijenila da su sve zemlje najavile dovoljno ambiciozne i jasne mjere na temelju čega procjenjujemo da u ovom trenutku nema potrebe za pokretanjem jačih mjera - izjavio je povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici, predstavljajući specifične ekonomske preporuke za sve zemlje članice, koje je Komisija u srijedu objavila.

Međutim, EK smatra da je razina ambicioznosti vlasti ostala ispod očekivanja u nizu područja, piše Večernji list.

- Shvatili smo da se radi o ambicioznim i detaljnim programima te stoga nismo predložili otvaranje daljnjih postupaka. Naravno, neke zemlje ipak moraju još uvijek uložiti dodatne napore za uklanjanje makroekonomskih neravnoteža - rekao je europski povjerenik Pieere Moscovici.

EK je uputila Vladi šest preporuka koje treba ispuniti tijekom ove i sljedeće godine. Prvom se traži d Hrvatske da "osigura trajnu korekciju prekomjernog deficita do 2016." te da, među ostalim, "uvede porez na nekretnine".

Druga preporuka traži od Hrvatske da "obeshrabri rani odlazak u mirovinu tako što će povećati kazne" za radnike koji rano odlaze u mirovinu. Također se traži i rješavanje "fiskalnih rizika u zdravstvenom sustavu".

Treća preporuka traži od Hrvatske da se "plaće usklade s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima". U sklopu toga traži se reforma sustava socijalne sigurnosti.

Četvrta preporuka traži da se smanji "fragmentacija i preklapanje između razina središnje i lokalne vlasti", a u sklopu toga treba uvesti novi model raspodjele ovlasti i racionalizirati sustav državnih agencija. Komisija traži i da se poveća transparentnost i odgovornost u sektoru javnih poduzeća, "posebno u pogledu imenovanja direktora" i njihove kompetentnosti. 

Peta preporuka traži od Hrvatske da smanji parafiskalne namete i ukloni prekomjerne prepreke za pružatelje usluga. Također, traži se i povećanje učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava, posebno trgovačkih sudova.

Šesta preporuka Europske komisije traži "jačanje okvira za predstečajne nagodbe i stečaje" kako bi se provelo restrukturiranje dugova. Također se traži i uvođenje procedure osobnog stečaja. 

Ostvarila se ministrova očekivanja

Patrik Macek/PIXSELL

Ministar financija Boris Lalovac izjavio je u utorak u Bruxellesu da očekuje pozitivno izvješće Europske komisije budući da je Hrvatska predala svoje dokumente. 

 - Ispred nas je dosta vremena da ispravimo makroekonomske neravnoteže, na čemu ćemo raditi i u 2015. i 2016. godini te u 2017. što se tiče deficita. Ovo je sada samo mali korak prema ukupnoj fiskalnoj konsolidaciji koja treba uslijediti narednih godina - rekao je ministar Lalovac, koji je u utorak sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a.