Konobario preko ljeta i otišao na Princeton. I sad je najbolji...

Šibenčanin Domagoj Babić (20) već treću godinu studira matematiku i ekonomiju na prestižnom američkom sveučilištu Princeton u New Jerseyu. Kao izvrstan student ima stipendiju od 50.000 dolara godišnje. Maturirao je 2012. u Gimnaziji “Antuna Vrančića” u Šibeniku gdje je sve razrede završio s 5,0.

- Uvijek sam se nečim bavio, a u školi sam bio kampanjac. Ključ uspjeha je aktivno sudjelovanje u nastavi, povezivanje znanja i izvanškolske aktivnosti - rekao nam je Domagoj. 

Prije nego što je otišao u Ameriku, preko ljeta je radio kao konobar. Stipendija mu ovisi o uspjehu na studiju. Mora na vrijeme upisati godinu kako bi mu odobrili stipendiju. Zato vrijedno uči i svaku je godinu završio s najvišom ocjenom. Znanje stečeno u hrvatskom obrazovnom sustavu Domagoj svaki dan može uspoređivati sa znanjem svojih vršnjaka iz SAD-a, ali i cijelog svijeta jer na Princetonu studiraju ljudi iz raznih zemalja.

- Hrvatski sustav mi je dao jako široke osnove, a gimnazija pogotovo. Razina zemljopisa i povijesti te dubina u koju ulazimo u predmete u srednjoj školi dala mi je odlične temelje za sveučilišno obrazovanje u SAD-u. Jasno, širina koju smo mi primjenjivali, primjerice u književnosti ili povijesti, i nije posebno korisna ako se ne odlučite baviti tom granom. Drugi problem je što učenici dobiju previše informacija koje moraju pamtiti umjesto da ih razumiju i kritički razmišljaju - kaže Babić.

Na najboljim američkim sveučilištima akademski život je ispunjen u svakom trenutku i za Domagoja nema praznog hoda. Raskalašeni provodi američke mladeži u sveučilišnim kampusima, koje Hrvati vide na filmovima, nemaju nikakve veze sa stvarnošću.

- Svaki tjedan imamo gomilu zadataka, radova i sl. koje moramo riješiti. Ne može se dogoditi da dođem na ispit, a da nisam otvorio knjigu. Ispitni rokovi kao u Hrvatskoj ne postoje. Imate jedan završni ispit i ocjena s tog ispita je konačna. U Hrvatskoj se teoretski polaganje može razvlačiti kao žvakaća. U SAD-u to nije moguće - tvrdi Babić.

Naglašava da prosječnost jednostavno nije opcija, a studenti koji imaju namjeru samo se provlačiti do diplome jednostavno ne postoje.

- Svi daju sve od sebe jer im jedino uspjeh na fakultetu, a ne obiteljske i prijateljske veze ili stranačka pripadnost roditelja, mogu osigurati dobro zaposlenje nakon završenog školovanja - kaže Domagoj koji je zbog obaveza zauzet 16 sati na dan. 

U Americi je nastavio veslati i član je sveučilišne veslačke momčadi. Ono malo slobodnog vremena koje ima koristi i za rad. Dodatni džeparac zarađuje u sveučilišnom call centru. Ni ovo ljeto nije proveo na odmoru nego radeći. Kako izvrsno govori njemački jezik, sveučilište ga je poslalo na praksu u München. 

Na Princetonu ima obavezan jedan strani jezik. On je izabrao njemački jer mu on nakon završetka školovanja pruža velike mogućnosti zapošljavanja u Europi.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku