Udruga Franak o postupku EK: Mi moramo Vladi dati savjet

Udruga Franak je na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu govorila o najavi Europske komisije da će pokrenuti postupak protiv Hrvatske zbog kršenja prava EU-a provođenjem konverzije kredita u švicarskim francima.

- Mi moramo Vladi dati savjet što da radi jer je Vlada tajnovita, Vlada je pasivna, Vlada ništa ne čini po tom pitanju - rekao je Goran Aleksić iz Udruge Franak. 

- Treba objasniti EU komisiji da postoji proporcionalnost davanja, čak je tolika da banke na kraju imaju nula kuna troška, nula eura troška. Zatim trebaju pomoći DORH-u da što prije pokrene prekršajni progon banaka na temelju naše prijave gdje se bankama gdje se bankama može uzeti od devet do 25 milijardi prekršajnih kazni - rekao je i dodao da je potrebno po hitnoj proceduti donjeti zakon kojim će se odrediti način određivanja fiksnih marži u svim kreditima u kojima te marže nisu dovovorene, a takvih kredita ima gotovo 100.000.

Najavio je kako će Udruga Franak sama poslati obrazloženje Europskoj komisiji te se nada da će EK odustati od svojih namjera jer 'se nema pravo miješati u pravni poredak Republike Hrvatske' prije nego se određene pravne radnje odrade u Hrvatskoj, a u tijeku ih je nekoliko.

Aleksić smatra i da banke imaju jake lobiste u EK.  

Udruga Franak u priopćenju je detaljno objasnila postupak utvrđivanja kršenja prava EU-a te konkretne korake koje bi trebala poduzeti Vlada. Prenosimo ih u cjelosti: 

Naime, EK je 16. lipnja uputila Hrvatskoj opomenu, u kojoj od Hrvatske traži obrazloženje tzv. Zakona o konverziji, kako bi mogla prosuditi o usklađenosti toga zakona s EU pravom te o eventualnom daljnjem postupku.
Postupak, tzv. infringement – utvrđivanje kršenja prava EU-a, ima sljedeći tijek:
EK traži od zemlje članice obrazloženje u vezi sa spornim zakonom odnosno traži da članica svoj sporni zakon uskladi s pravom EU-a.
Ako zemlja članica to ne učini, može uslijediti postupak na Europskom sudu pravde (ECJ).
Pretpostavimo da ECJ odluči da pravo jest prekršeno, u tome slučaju traži od članice da uskladi zakon s EU pravom.
Članica niti nakon toga ne učini ništa.
EK tada zahtijeva od ECJ-a da novčano kazni članicu.
Novčana kazna je ili paušalni iznos ili dnevni iznos za sve dane kršenja EU prava, što može biti npr. 720 eura dnevno odnosno cca. 260.000 eura godišnje.
Sve opisano može potrajati 3 godine i više, a ako se članica postavi na pravi način i obrazloži kako ne postoji kršenje EU prava, do novčane kazne uopće ne dolazi. Dakle, u tome postupku ne radi se ni o kakvom vraćanju novca bankama, nego se radi o, tek u zadnjem stadiju, eventualnom novčanom kažnjavanju Hrvatske, i to samo ukoliko bi se eventualno od strane EU suda utvrdilo nepoštivanje EU prava. Potrebno je stoga zaustaviti plašenje građana nekakvim katastrofičnim scenarijem vraćanja stotina milijuna eura bankama iz proračuna.

Kako iz javnih istupa Europske komisije te stidljivih i sporadičnih izjava pokojeg ministra u Vladi nije uopće jasno tko Europskoj komisiji u ime Republike Hrvatske dostavlja argumentaciju, činjenice i obrazloženja vezane uz slučaj Franak te Zakon o konverziji, Udruga Franak će u kratkome roku poslati Europskoj komisiji očitovanje o samom slučaju te o Zakonu o konverziji sa svim činjenicama i dokazima. Također, podsjetit će Europsku komisiju da im već godinu dana u ladicama leži argumentirana prijava Udruge Franak zbog kršenja EU prava i to od strane Vrhovnog suda RH.

Što bi trebala učiniti hrvatska vlast? Koraci bi bili sljedeći i morali bi se odvijati paralelno jedan pokraj drugoga, bez odgode:

Korak broj 1
Objasniti EK-u da postoji zadovoljavajuća proporcionalnost u konverziji CHF kredita koja se temelji:
- Na činjenici da učinak konverzije nije milijardu eura nego je to smanjenje glavnice uvećano
za učinak manjka i preplate, učinak koji iznosi cca. 850 milijuna eura.
-    Na poreznim olakšicama putem kojih će banke vratiti 20% učinka konverzije odnosno 170
milijuna eura, nakon čega se učinak konverzije za banke smanjuje na 580 milijuna eura
-    Na činjenici da su svi CHF krediti bili vezani uz jednostrano promjenjive kamatne stope čija je promjena u sedam poslovnih banaka sudski utvrđena nezakonitom i da su Zakonom o konverziji banke „abolirane“ u isplati iznosa nezakonito stečenih kamata u CHF kreditima te nisu vratile dužnicima preplaćene kamate na temelju kolektivne pravomoćne sudske presude. Dio dužnika nije pokrenuo sudske postupke, a nakon konverzije 50.000 dužnika to vjerojatno neće niti učiniti, pa banke na temelju toga neće ostati bez dodatnih 400 milijuna eura (preplaćene + zatezne kamate u CHF kreditima, prosječno 8.000 eura po kreditu); time se učinak konverzije smanjuje na 180 milijuna eura
-    Na činjenici da su svi krediti konvertirani u EURO kredite i to po znatno višim EURO kamatnim stopama, uz nedopuštenu primjenu sudski utvrđenih nezakonitih povećanja tih kamatnih stopa.
-    Na činjenici da se za određeni postotak smanjio i udio loših kredita, čime su banke povećale
naplativost svojih kreditnih plasmana. Statistika pokazuje da se udio loših kredita između 30. rujna 2015. i 31. ožujka 2016. smanjio za 10% odnosno za 630 milijuna eura. To svodi učinak konverzije na konačnih nula eura troškova za banke, jer uz naplatu prosječne kamatne stope 5% za 10 godina banke će uprihoditi 173 milijuna eura dobiti od kamata iz tih bivših loših kredita.
-    Na činjenici da su banke nakon gubitaka 2015. zbog konverzije, u prvome kvartalu 2016.
ostvarile bruto dobit 200 milijuna eura odnosno 150% više nego u prvome kvartalu 2015.

Ta objašnjenja zacijelo bi bila dovoljna za EK da prekine postupak i da ne tuži Republiku Hrvatsku zbog kršenja EU prava, a kada se to i ne bi dogodilo, vjerujemo da bi ECJ prihvatio argumentaciju Republike Hrvatske, jer je ona istinita i iz nje se vidi da je konverzija bila više nego proporcionalna te da banke u stvari nemaju nikakvu štetu, nego su samo knjigovodstveno otpisale ono što bankama nije niti pripadalo.

Korak broj 2
Odmah pokrenuti državne inspekcije i HNB na suradnju s DORH-om povodom prijave Udruge Franak radi naplate prekršajnih kazni bankama koje nisu sa svojim dužnicima ugovorile fiksne kamatne marže te na taj način prikupiti u državni proračun od 9 do 25 milijardi kuna prekršajnih kazni od banaka i odgovornih osoba u bankama. Potrebno je utvrditi točan broj ugovora o kreditu s promjenjivim kamatnim stopama koji su bili aktivni na dan 2. travnja 2014. u kojima nije ugovorena fiksna kamatna marža, a po našim procjenama radi se o preko 100.000 takvih ugovora, i za svaki takav ugovor potrebno je naplatiti kaznu od 80.000 do 200.000 kuna banci te od 10.000 do 50.000 kn odgovornim osobama u banci.

Korak broj 3
Po hitnoj proceduri zakonski utvrditi metodologiju za određivanje dosad neugovorenih fiksnih kamatnih marži koje ne smiju biti veće od marži kakve bi bile ugovorene na početku svakoga pojedinog ugovornog odnosa između banke i dužnika.

Mogući su i neki drugi koraci, ali kada bi se učinila samo nabrojana tri koraka odagnale bi se sve opasnosti po proračun RH, dapače čak bi se smanjio i deficit u proračunu, i bankama bi se konačno stalo na njihov put nezakonitosti i laži koji traje već dulje od 10 godina, a sve pod blagoslovom HNB-a i uz nemoć vlasti da to spriječi.

Povodom prijetnji i zahtjeva Europske komisije javnosti se obratio i sudac Radovan Dobronić, koji je nedvosmisleno utvrdio:
Da se EK miješa u hrvatski pravni poredak, jer zanemaruje dosadašnje sudske presude i zanemaruje činjenicu da su u tijeku postupci pred Ustavnim sudom u vezi s pravomoćnom presudom u kolektivnome sudskom sporu te za ocjenu ustavnosti Zakona o konverziji
Da EK zahtijeva hitnost postupka u trenutku kada poslove vlasti obavlja tehnička Vlada, dakle u vrijeme svojevrsnog interregnuma
Da banke nikada nisu imale devize za pokriće CHF kredita i da je kompletan pravni posao u CHF kreditima proveden prema propisima HNB-a, a ne po zakonima Republike Hrvatske te da on stoji iza svakog retka iz svoje presude kojom je proglasio ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli CHF ništetnom.

Ujedno obavještavamo hrvatsku javnost da je Udruga Franak, tri mjeseca nakon što je prijavila Vladu RH zbog odbijanja davanja potrebnih informacija u vezi s potencijalnom arbitražom, dobila Zaključak povjerenice za informiranje kojim se nalaže Vladi RH da dostavi Udruzi Franak obrazloženu odluku o tome što banke traže prije pokretanja arbitražnih postupaka u Washingtonu. To je još jedan primjer koji govori o ponašanju Vlade RH u konkretnoj situaciji vezanoj uz konverziju CHF kredita, gdje se nepotrebnom tajnovitošću stvaraju dodatne tenzije i strahovi unutar Republike Hrvatske.

Udruga Franak poziva tehničku Vladu da hitno poduzme sve ono što ona kao tehnička Vlada mora učiniti, a svakako mora braniti svoje građane i proračun Republike Hrvatske od ugroza nepoštenih i nesavjesnih poslovnih subjekata odnosno od banaka i njihovih nerealnih i nepoštenih zahtjeva.

Udruga Franak neće nestati sve dok ne nestane bezakonje koje ju je stvorilo!