'Razjasnit ćemo sve dileme i usvojiti Istanbulsku konvenciju'

Premijer Andrej Plenković u petak je izjavio da shvaća osjetljivost pojedinih dijelova društva prema tzv. Istanbulskoj konvenciji koja je za njega "prije svega konvencija koja treba unaprijediti nacionalne mehanizme za zaštitu od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji", smatra da će ona u Saboru biti prihvaćena, a u pogledu kritika predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović ocijenio da je riječ o njezinim pripremama za kampanju.

"Za mene je ta konvencija prije svega konvencija koja treba unaprijediti nacionalne mehanizme za zaštitu od nasilja nad ženama i zaštitu od nasilja u obitelji. I isključivo s tog aspekta krećemo u proces završnih priprema da konvencija dođe na Vladu i potom ide u Sabor gdje ja mislim da će biti prihvaćena, da ćemo sve dileme koje postoje razjasniti", rekao je Plenković u izjavi novinarima nakon konferencije "Bolji propisi kao dio reformske agende".

Shvaća, dodaje, određene osjetljivosti u pojedinim segmentima hrvatskog društva u pogledu te Konvencije.

"I u obrazloženju te Konvencije mislim da se vrlo jasno može predstaviti i razjasniti sve ono što danas izaziva prijepore kod pojedinih političkih stranaka", kazao je.

S obzirom na najavu ministrice Nade Murganić da će na Konvenciju postojati "ograde", novinari su ga pitali o kakvim je ogradama riječ, a Plenković odgovara: "Postoje određeni aspekti koji zahtijevaju bolje obrazloženje u samom obrazloženju zakonskog akta, a to ćete vidjeti kad dođe na Vladu".

Premijer naglašava da je on taj koji određuje ritam pojedinih inicijativa, pa tako i upućivanja Konvencije u Sabor na ratifikaciju.

"Dakle, ovo nema veze ni s koalicijskim partnerima, ni s incijativama oporbe, niti s prosvjedima nevladinih udruga, interpelacijama i bilo čime ostalim. Ovisi, vrlo jednostavno, o realnoj procjeni odluke", rekao je te podsjetio da je još u studenom 2016., na Međunarodni dan zaštite od nasilja nad ženama, izjavio da će Vlada ratificirati Istanbulsku konvenciju.

Od tada je, naveo je, provedena sva potrebna procedura (javna savjetovanje, pripremljena dokumentacije, dodatne konzultacije s pravnom službama Vijeća Europe).

O kritikama predsjednice: Siguran sam da se na taj način priprema za kampanju

Upitan za kritike koje je u komentaru na izvješće EK o provedbi njezinih prošlogodišnjih preporuka iznijela predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, premijer odgovara da ih "nije pretjerano doživio" te je  siguran da su njezine ocjene dio priprema za kampanju za drugi mandat na Pantovčaku.

Predsjednica je, naime, ocijenila da je izvješće EK potvrdilo kako Hrvatska zaostaje i ne razvija se dinamikom koja bi joj omogućila hvatanje koraka ne samo s najrazvijenijim državama EU-a, nego i državama s kojima je do jučer bila izjednačena.

"Pa ne znam, nisam doživio baš nešto pretjerano te kritike, moram priznati. Predsjednica ima svoje stavove o pojedinim društvenim i političkim pitanjima, ona ih izražava na način na koji ih izražava. Siguran sam da se na taj način sprema za kampanju", ustvrdio je premijer.

Naglašava pritom da se Vlada svaki dan suočava sa svim bitnim temama. "Ne treba nam neko posebno povećalo, tumač ili prevoditelj da nešto shvatimo što je u državi problem. To radimo svaki dan. Problema ima puno, mnoge nismo planirali, mnoge smo naslijedili, ali se držimo. I tako ćemo i nastaviti. I rješavat ćemo sve što možemo, u najboljem interesu hrvatskih građana", poručio je.

Troškovi za branitelje nisu preveliko opterećenje za proračun

Premijer je u kontekstu kritika u izvješću EK kazao i da troškovi za branitelje ne predstavljaju veće opterećenje za državni proračun.

Vlada je , kaže, novim Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji, dugoročno, na pravedniji i učinkovitiji način riješila one aspekte koji nisu dovoljno dobro bili uređeni ranije.

"Kada gledate u proračunskom smislu, mislim da je Ministarstvo branitelja na oko 1,1 milijardu kuna, to je u pogledu naših fiskalnih projekcija održivo i po našem sudu nešto što neće predstavljati veće opterećenje za hrvatski proračun. I s te strane mislim da se i stručnjaci EK moraju detaljno upoznati s realnim opsegom tih troškova", kazao je.

Najavio je i da je za 15 sati u Banskim dvorima sazvao sastanak članova Vlade u pogledu izvješća EK na kojem će se detaljno proanalizirati sve što je EK poručila u pogledu provedbe Nacionalnog programa reformi (NPR) od prošle godine i priprema za idući.

 "Želim da ono što stvarno planiramo, da su mi ministri 100 posto sigurni da to mogu izrealizirati. Najgore je ako sami planirate više nego što realno možete ispuniti. Tu ćemo praksu zaustaviti", naglasio je.

Ne smije se dogoditi, kako je rekao, roll over prilikom usvajanja NPR-a. "Mislim da moramo stati s time i realizirati ono što možemo. Ne možete u svakoj godini baš obaviti sve. Dakle, to je realno dimenzioniranje reformskog procesa, za to i služe mandati od četiri godine", dodao je.

Danas ili u ponedjeljak objava kandidata koji ispunjavaju uvjete za ERS

U Banskim dvorima će prije toga premijer predsjedati sjednicom Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koje treba izabrati članove i voditelja Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme. Plenković odbacuje ocjene da cijeli proces predugo traje.

Provedena je formalna provjera više od 130 kandidata za članove ERS-a, naveo je, te su pripremljeni kriteriji za njihovo bodovanje. "Danas ćemo se sastati i objavit će se, danas ili i ponedjeljak, rezultati onih koji ispunjavaju minimalne uvjete", najavio je.

Potom slijede, dodao je, detaljne analize kandidata u okviru PSP-a te će se izabrat nova ERS "i nastaviti s obrazovnom reformom".

'Most i SDP sad pjevaju novu pjesmicu o LNG-u na Krku...'

Premijer Andrej Plenković kazao je u petak da neki politički akteri, prije svega SDP i Most "pjevaju novu pjesmicu" kada je riječ o projektu LNG terminala na Krku, poručivši da se kao država i društvo moramo odlučiti želimo li takvim strateškim energetskim projektima staviti Hrvatsku na odgovarajuće mjesto na karti Europe.

Na pitanje novinara ide li se u realizaciju projekta LNG terminala na Krku, oko kojeg su u posljednje vrijeme učestali prosvjedi, Plenković je kazao da vidi da brojni politički akteri koji su prije samo nekoliko godina "pjevali sasvim drugu pjesmu" kada je riječ o plutajućem terminalu za ukapljeni plin, sada, po njemu, iz oportunističkih i populističkih ciljeva "pjevaju neku novu pjesmicu". 

Na pitanje na koga točno misli, Plenković je odgovorio na SDP. 

"Pogledajte što je govorio SDP, što je govorio Most u krajnjoj liniji. Dok je Most bio u Vladi mislim da smo se zajedno hvalili činjenicom da smo dobili više od 100 milijuna eura od Europske komisije za taj projekt. Dakle, po meni je tu stvar poprilično jednostavna", izjavio je Plenković novinarima na rubu konferencije "Bolji propisi kao dio reformske agende".

Poručio je da se kao država i društvo moramo odlučiti hoćemo li poticati i gajiti one koji su antieuropski, antiinvesticijski i antirazvojni, ili ćemo se organizirati kao društvo koje velikim investicijskim projektima od strateškog značaja u energetskom sektoru, koji je jedan od ključnih sektora svih političkih, gospodarskih, financijskih i geostrateških odnosa, želimo staviti Hrvatsku na odgovarajuće mjesto takve karte Europe.

"Mislim da je to dilema te da se svi politički akteri, bili oni nacionalni, županijski ili lokalni, moraju dobro zamisliti imaju li neki od njih neke druge interese tu. To je sada pitanje možda za neki simpozij", ustvrdio je Plenković. 

Podsjetio je i na jučerašnju odluku povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš tog projekta, koje je s 14 glasova 'za' i dva 'protiv' odlučilo da je projekt prihvatljiv za okoliš.

"Prema tome, ja ću nastojati razdijeliti politikanstvo od ozbiljnog, i inače", poručio je Plenković.

'Kroz tri područja nastavljamo osnaživati gospodarski rast...'

Premijer Andrej Plenković kazao je u petak da Vlada kroz tri područja nastavlja raditi na osnaživanju gospodarskog rasta, i to kroz poboljšanje uvjeta poslovanja, jačanje djelotvornosti institucija i jačanje investicijskog potencijala.

Otvarajući konferenciju "Bolji propisi kao dio reformske agende", Plenković je kazao kako Vlada radi na smanjivanju troškova poslovanja i poboljšanja poslovne klime. Ustvrdio je da je država je prije svega servis građanima i poduzećima, i on treba biti što kvalitetniji, i u tom pogledu je kvaliteta propisa ključna.

"No, promjene i reforme o kojima danas govorimo tek su jedan dio mjera koje Vlada poduzima kako bi postigla svoj najvažniji cilj. To je stabilan i dugotrajan gospodarski rast koji je jedini stvarni izvor stabilnog i dugotrajnog povećanja plaća i povećanja životnog standarda. Želimo graditi takvo društvo u kojem će naši sugrađani, a osobito mladi, imati iste mogućnosti kao što imaju u razvijenijim članicama Europske unije, kako bi ostajali u domovini, ovdje mogli raditi i dostojno živjeti od svog rada te zasnivati obitelj", rekao je premijer. 

Istaknuo je tri područja kroz koja Vlada nastavlja raditi na osnaživanju i ubrzavanju gospodarskog rasta: poboljšanje uvjeta poslovanja, jačanje djelotvornosti institucija i jačanje investicijskog potencijala.

Tijekom prošle godine, kazao je, provedene su brojne mjere iz prvog akcijskog plana za administrativno rasterećenje.

"Kroz drugi akcijski plan, koji smo usvojili jučer, nastavljamo s tim sustavnim pristupom smanjivanja troškova poslovanja", kazao je.

Novim akcijskim planom za rasterećenje gospodarstva za 2018. administrativno opterećenje poduzetnika smanjit će se za još oko 625 milijuna kuna na godišnjoj razini, odnosno za 12 posto.

Plenković je podsjetio i da je lanjska porezna reforma pridonijela povećanju neto plaća i većoj kupovnoj moći značajnog broja građana te da poduzetnici njezine pune efekte osjećaju upravo ovih dana, kojima porez na dobit sada iznosi 18 posto, a malima 12 posto.

Radi se, kazao je, i na poboljšanju poslovne klime kako bi se potaknule investicije, pa je tako u saborskoj proceduri zakon o strateškim investicijskim projektima, dok Zakon o državnoj potpori za znanstveno istraživačke projekte u gospodarstvu donosi poreznu olakšicu za poduzetnike koji provode znanstveno istraživačke aktivnosti s ciljem stvaranja novih proizvoda ili inoviranja postojećih.

Pri kraju je i izrada zakona o državnom inspektoratu, koji će Vlada uskoro uputiti u saborsku proceduru i koji donosi objedinjivanje inspekcijskih službi u jedno tijelo, čime će se osigurati njihova bolja koordiniranost, najavio je Plenković.

Istaknuo je da će zadaća državnog inspektorata također biti da u svom radu djeluje i preventivno, odnosno da izdaje i preporuke i upozorenja. Rekao je i da je se radi na daljnjem razvoju servisa e-Građani i e-Poslovanje.

Na području jačanja učinkovitosti institucija radi osiguranja brže i jeftinije usluge građanima i poduzetnicima, fokus Vlade je na povećanju djelotvornosti pravosuđa i državne administracije. Podsjetio je da je Vlada jučer uputila prijedlog zakona o probaciji u Sabor te da se uskoro ide s prijedlogom da se olakša situacija blokiranih.

Kazao je i da će danas popodne Vlada imati sastanak oko Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu.

Kako je istaknuo, reformski napori Vlade omeđeni su ne samo nacionalnim programom reformi nego i prigodom koja se događa jednom u desetljeću, a to je da nakon izbora Vlada ima na raspolaganju dvije godine prostora u kojem se može fokusirati na sve ono što se inače u predizbornim vremena miče s liste prioriteta,

"Vjerujem da ćemo u ovoj godini učiniti kvalitetne iskorake, a da će nam i ova današnja konferencija pomoći da osluhnemo htijenja i očekivanja poslovne zajednice, sindikata, svih građana, a posebice onih, bilo domaćih ili stranih, koji odluče izabrati Hrvatsku kao zemlju u kojoj žele ulagati i realizirati svoje poslovne planove", zaključio je premijer.