Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
10 komentara

Lektira: Roman 'Zločin i kazna' učenicima je draži od 'Kiklopa'

Najviše maturanata na državnoj maturi želi pisati esej o Dostojevskom. Profesori kažu da popis lektire treba mijenjati, stavljati djela koja učenike potiču da čitaju, a ne da ih odbijaju od čitanja

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
10 komentara

Ministarstvo obrazovanja nedavno je objavilo popis djela iz lektire o kojoj će maturanti pisati eseje na državnoj maturi.
Prema anketi, čak trećina učenika (34,1%) odgovorila je da bi najradije pisali o romanu “Zločin i kazna” ruskog pisca Fjodora Dostojevskog. Nešto manje od četvrtine (24,88%) želi na ispitu iz hrvatskog jezika pisati eseje o knjizi “Lovac u žitu” američkog autora J.D. Salingera. Gotovo pola njih (47,69%) reklo je da nikako ne bi htjeli pisati esej o hrvatskom pjesništvu, a skoro četvrtina (24,62%) ne bi htjela pisati esej o romanu “Kiklop” Ranka Marinkovića. Anketu je proveo portal srednja.hr. Komentirajući rezultate ankete, većina profesora s kojima smo razgovarali smatra da bi školsku lektiru općenito trebalo promijeniti.

- Nažalost, svjedoci smo da već godinama kroz ovakav program nastave hrvatskog jezika i književnosti gubimo učenika čitatelja. Matura je samo produkt programa nastave lektire, kroz koje učenici sve teže prolaze. Čitateljska kultura mora se graditi kroz najzahtjevnija djela svjetske i hrvatske književnosti jednako kao kroz popularne naslove beletristike.

Preokret u svjetskoj književnosti

(Ne)bliskost određenog djela učenicima je subjektivna i može ovisiti o nizu faktora: razumijevanju pročitanog, vrsti književnosti, pristupu nastavnika itd. Zanimljiv preokret u književnosti je i ovogodišnja Nobelova nagrada za književnost Bobu Dylanu, koja predstavlja novi pogled na to što sve danas možemo smatrati književnošću i kako se trendovi podučavanja moraju mijenjati, na tragu čega je bila i započeta kurikularna reforma. Činjenica je da djela školske lektire često, umjesto da ga privuku, učenika čitatelja najčešće, baš suprotno, odbiju - izjavili su nam profesori aktiva hrvatskoga jezika Prve riječke hrvatske gimnazije.

Profesori hrvatskog jezika Srednje škole Matije Antuna Reljkovića kažu da ih je novi popis lektire neugodno iznenadio promjenama koje su navedene.

Isti tretman za sve učenike

- Smatramo da nije korektno uvesti ‘Prokletu avliju’ prošle godine, a onda je odmah skinuti s obje razine, premda su odabrana djela prijašnjih godina vrijedila četiri godine. Takav postupak doveo je do negodovanja kod maturanata jer su ljetos pripremali tu knjigu. Pisci i djela svrstani u nazivu Hrvatsko pjesništvo, na obje razine, zapravo su četverostruki zadatak jer učenici moraju svladati sve poetike i pročitati raznovrsne pjesničke zbirke kako bi uočili stil pjesnika te efikasno napisali svoj esej - kažu u brodskoj Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića.

Brodski profesori najveću zamjerku upućuju stručnoj skupini koja sudjeluje u izradi zadataka.
- Neosjetljivi su prema učenicima strukovnih škola, koji uglavnom odabiru osnovnu razinu ispita, a njihov popis lektire sad je proširen Marinkovićevim ‘Kiklopom’ te romanom ‘Zločin i kazna’. Razlike u težini razina zapravo i nema, samo je na osnovnoj malo manje djela, iste težine. Strukovnjaci svojom satnicom te opterećenošću mnogim stručnim predmetima i praksom, nikako ne mogu biti istovjetni s gimnazijama. Osnovna razina treba biti prilagođena njima - tvrde profesori slavonskobrodske škole.

‘Više vole čitati prozu u trapericama nego poeziju’

Tematika te jezik i stil proze u trapericama bliski su dobi učenika, pa oni redovito izdvajaju Salingerov roman ‘Lovac u žitu’ kao najdraže ili najbolje djelo, kaže Ivana Pandžić, profesorica Strukovne škole Vice Vlatkovića u Zadru.
- Interpretacija poezije u pravilu im teže ide, pa me ne začuđuje da ne bi htjeli esejski zadatak koji bi se temeljio na pjesmi jednog ili više pjesnika s popisa djela u ispitnom katalogu. Pjesma ili pjesme koje bi mogle poslužiti kao polazni tekst pritom uopće ne moraju biti pjesme iz čitanke, dakle pjesme koje su se interpretirale na satu, pa je strah od hrvatskog pjesništva još jasniji - smatra Ivana Pandžić.
 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message