Zdravko Marić: Euro sigurno nećemo uvoditi prije 2020.

Najave premijera Tihomira Oreškovića da bi Hrvatska već za dvije godine mogla započeti proces pristupanja Eurozoni, a za četiri mogla uvesti euro komentirali su saborski zastupnici i ministar financija Zdravko Marić. 

Na pitanje je li taj plan realan odgovorio je: 

- Teško je to komentirati je li realno ili nije. Dakle, 2020. sigurno ne prije toga. Znači razdoblje nakon toga, o tome možemo govoriti - poručio je. 

Marić je naveo da smo potpisom i pristupanjem Europskoj uniji preuzeli i obvezu uvođenja eura kada za to budu ispunjeni kriteriji. Podsjetio je da je u programu Vlade, uz gospodarski rast i zapošljavanje, fokus na konsolidaciji proračunskog manjka i stabilizaciji odnosno smanjivanju javnog duga. 

- Upravo su to dva kriterija koja u ovom trenutku ne ispunjavamo. U tom kontekstu je ta izjava i dana. Što se tiče samih rokova i okvira, to je danas teško u ovom trenutku. Neću spekulirati. Pred nama je puno toga što moramo ispuniti, ne samo kriterije iz Maastrichta, nego općenito ispuniti cilj, a to je stabilizacija i smanjivanje javnog duga - izjavio je ministar financija.

Vujčić: Do 2020. nećemo u Europsku monetarnu uniju, ali bismo mogli u ERM II

Hrvatska do 2020. godine neće još ući u Europsku monetarnu uniju, ali bi mogla ući u tečajni mehanizam (Exchange Rate Mechanism - ERM II), što bi bio efektivan početak priprema za uvođenje eura, izjavio je u srijedu guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić. 

Lovrinović: Uvođenjem eura bi brzo došli do grčkog scenarija

Ivan Lovrinović (Most) tvrdi da bi to bio jedan ubrzani put prema grčkom scenariju. 

- Tu se ne smijemo zalijetati jer to je jedan od ključnih alata u okviru ukupne europske politike. Po mom mišljenju, Hrvatska neće biti spremna razgovarati o euru za 10 godina, a kamo li da ga uvede. Mislim da bi brzo uvođenje eura, a to je bila strategija prethodnog i sadašnjeg vodstva HNB-a, jer su oni poticali brzu i sveobuhvatnu eurizaciju financijskog sustava čitavog gospodarstva i time su zemlju izložili neviđenom valutnom riziku. Brzo uvođenje eura odgovaralo bi samo bankama i uvoznicima. Čitavo gospodarstvo došlo bi u grčki scenarij - upozorio je Lovrinović. 

Maras: Neka premijer objasni kako to misli ostvariti

Gordan Maras (SDP) najave o uvođenju eura ne čini se realno. Napomenuo je moramo zadovoljiti određene kriterije.

- Volio bih da premijer objasni kako misli to ostvariti ako to želi. S druge strane, Hrvatska je već visoko euroizirana zemlja i mislim da mi ne trebamo juriti u euro i eurozonu zbog toga što kod nas je rizik i što se tiče tečaja i tržišta. Postavlja se pitanje bi li uvođenje eura kao u nekim drugim zemljama dovelo do inflacije, odnosno povećanja cijena - izjavio je. 
Maras je naveo da je većina zemalja koje su ušle u eurozonu bile suočene s inflacijom. 

- Pitanje je da li je to hrvatskoj potrebno i zašto bi mi jurili u to. Ne moramo juriti, Hrvatska neće imati neke pretjerane benefite. Mislim da nije realno to što Orešković govori. Ne bi htio docirati, ali neka mu savjetnici malo pojasne kako stvari stoje što se tiče ulaska u eurozonu - zaključio je Maras. 

Šuker: Preko 80 posto građana ima štednju vezanu na euro

Ivan Šuker (HDZ) kazao je da prije uvođenja eura Hrvatska treba doći do mastriških kriterija. 

Na pitanje je li realno da Hrvatska u roku od četiri godine ispoštuje navedene kriterije Šuker je uzvratio: 

- Najlakše je reći da se nešto ne može napraviti, međutim Europska komisija je jasno poslala poruku onima koji su mislili da su nešto napravili, a evidentno je da se ništa nije napravilo. To je i poruka da se te strukturne reforme konačno moraju napraviti. Ne smijemo dozvoliti da nam u javni dug svatko gura što hoće. Nama je cilj smanjiti deficit ispod 3 posto, cilj nam je obuzdati rast javnog duga i njegovo smanjivanje - kazao je. 

Na oporbene tvrdnje da bi se preuzimanjem eura mogli suočiti s efektom povećanja cijena te da nas čeka grčki scenarij HDZ-ov zastupnik uzvratio je da "zašto preko 80 posto građana ima štednju vezanu na euro." 

- Lako je reći ne treba ovo, ne treba ono. Postavlja se pitanje da nema tih osigurača i mehanizma zaštite kolika bi bila cijena kapitala, a kolika visina kamatne stope. I povećani izvoz koji se događa u zadnjih godinu dana, posljedica je toga što smo postali dio zajedničkog tržišta gdje poduzetnici sami izlaze i prodaju svoju robu - zaključio je Šuker.