U ovom trenutku teško je procijeniti je li Vlada, koja je brzopleto ušla u priču s porezom pa još brže odustala od nje, “radila spin” kako bi si digla popularnost razumijevanjem za želje puka ili nisu predvidjeli reakcije
Ma samo smo se šalili. Kakav carinski rat, kakvi porezi?
Ozbiljne vlade temeljito pripremaju svaki novi porez. Odgovorne vlade ne započinju carinske ratove sa susjednim državama bez izračuna cijene takvog sukoba, cost benefit analize, a ona je, u pravilu, uvijek visoka za sve strane koje u njoj sudjeluju. Naročito to ne rade odlukom jednog ministra.
U ovom trenutku teško je procijeniti je li Vlada, koja je brzopleto ušla u priču s porezom pa još brže odustala od nje, “radila spin” kako bi si digla popularnost razumijevanjem za želje puka ili nisu predvidjeli reakcije pa su se, vidjevši ih, prestravili i povukli na rezervni položaj. Gotovo isti manever izveli su s dramatičnim poskupljenjem uvoza poljoprivrednih proizvoda, zbog čega je cijela regija ustala protiv Hrvatske. U oba slučaja čini se razumnijom pretpostavka o šlamperaju. I ova Vlada, kao i prethodne, ima samo jednu važnu stratešku pretpostavku. Njihova se politika bazira na formuli “ako prođe, prođe.” Ako ne - nikome ništa. Bili su to “probni baloni”. Vlada Zorana Milanovića, koja je prva lansirala porez na nekretnine, učinila je s njim isti manevar, samo se elegantnije izvukla. Tad je, naime, SDP-ov dio vlade predvođen Slavkom Linićem zagovarao uvođenje poreza, ali mu se suprotstavio, i to pod prijetnjom izlaska iz vlade, HNS Vesne Pusić i Ratka Čačića.
HNS je stranka krupnog kapitala, u njoj su vlasnici velikog broja nekretnina, sloj koji zastupaju nije siromašan, pa je njihovo protivljenje porezu bilo razumljivo. Zoran Milanović je onda naknadno smislio neku mantru o tome kako bi porez pojačao socijalne razlike.
RTL je u jednom prilogu iznio poražavajuću statistiku. Milanovićeva je vlada odustala od čak deset reformi! Odustalo se od masterplana bolnica, outsourcinga, spin offa, smanjenja zdravstvenog doprinosa, poreza na nekretnine, integracije računovođa, smanjenja mreže škola, zdravstvenog odgoja i strateških investicija.
Posipaju se pepelom po glavi
Ta bojazan vladajućih od reformi, koje bi bile nepopularne, ali bi pogurale Hrvatsku u dobrom smjeru, učinile naše gospodarstvo konkurentnijim, jedan je od ključnih razloga našeg zaostajanja. Istinski bi državnik proveo reforme bez obzira na to što će mu zbg njih pasti rejting. No Plenkovićeva je vlada preslaba za takve poteze. Nju bi ovaj porez možda i srušio. Milanović je imao snage, ali je kalkulirao s rejtingom - i izgubio.
Porez na nekretnine jedina je “reforma” koju je Plenković pokušao i odustao. Odustajanje je objasnio ovako:
- Osluškujemo bilo naroda, premda treba napomenuti da je ovaj porez, u okviru zakona o lokalnim porezima, prošao raspravu u Saboru kao dio paketa porezne reforme još prošle godine. Radi se o pojednostavljenju komunalne naknade i spomeničke rente. Prevladava stajalište, nakon dodatne analize, da se predloži odgoda poreza za dogledno vrijeme - dijele ga i naši partneri. Treba pomoći samoupravi i smiriti tenzije. Ovakvi porezi postoje i u drugim zemljama, Hrvatska je u komparativnoj analizi najniža, ali s obzirom na kulturu vezanosti za nekretnine i raspravu koja nije pojašnjena - odgoda će biti najbolje rješenje.
Odgodit ćemo porez
U intervjuu za HRT premijer nije rekao kad će Vlada ponovno pokrenuti pitanje ovog poreza i koje će dopunske mjere poduzeti pa je sve ostalo nejasno. Novinar ga, uostalom, nije ni pitao. To upućuje na zaključak da operacija “porez” nije bila neki spin, nego istinska namjera od koje se odustalo zbog kontrole štete.
Drugu sličnu improvizaciju, koju je prema svemu sudeći ministar Tomislav Tolušić izveo kao solo igrač, nije uopće moguće nazvati reformom. Tolušić je, naime, uvoz voća i povrća iz trećih zemalja opteretio s takvim dažbinama da je postala neisplativa. Izravno ugrožene zemlje regije uzvratile su kontramjerama koje bi hrvatski izvoz u regiju jako smanjile. Za predviđanje takve kontramjere nije trebala osobita pamet, no upućeni tvrde da se Tomislav Tolušić “zaigrao”. Odluku je donio pod utjecajem dijela poljoprivrednika, ali bez šireg promišljanja posljedica.
- Procjena o naknadi koja se plaća za inspekcijski nalog bila je previsoka.
Ministar Tolušić dobio je nalog da u najbržem roku pronađe rješenje koje će spriječiti taj problem, u skladu s međunarodnim ugovorima, kao i bilo kakvu raspravu o trgovinskom ratu. Želimo da se naša poljoprivredna proizvodnja potiče svim mjerama, no ima i drugih načina kojima je Vlada može zaštititi. Očekujem rješenje još ovoga tjedna - rekao je premijer.
Ni riječi obrane ministra koji mu je napravio solidnu štetu. Bio je to, dakle, blef, a ne politika.
Htio je organizirati referendum, a sad kaže: Društvo je pobijedilo Vladu
Davor Huić, predsjednik udruge Lipa, rekao je kako je ovo prvi put da država nije provela svoju volju i da su je porezni obveznici spriječili’.
‘Ne bi bilo dobro da neki eventualni referendum o porezu na nekretnine organiziraju stranke. Lipa je u ovom slučaju bila je tek katalizator. Ljudi u Hrvatskoj se mogu oko malo čega složiti, ali oko ovoga jesu - kaže Huić.
Crkva će, uz državu, biti najveći posjednik nekretnina u državi
Zadnjih nekoliko mjeseci država je Crkvi darovala dvije nekretnine - vile u Opatiji i na Peristili u Splitu, vrijedne više od 30 milijuna kuna. Crkva posjeduje jako vrijedan nekretninski portfelj, a on će vremenom biti i vredniji jer proces vraćanja imovine oduzete tijekom komunizma nije dovršen. Ako bi Crkva bila obveznik poreza na nekretnine, morala bi izdvajati goleme iznose.