Martina Bienenfeld: Zagreb je neprijeporni moćni centar kulturnog turizma u našoj zemlji

U posljednjih nekoliko godina Zagreb je prošao transformaciju od grada u kojem se samo sramežljivo nazirao potencijal za nastanak punokrvne kulturne metropole do onog za koji sa sigurnošću možemo reći da je postao kulturno središte i mjesto održavanja progresivnih izložbi i to baš poput onih koje se mogu viđati u New Yorku, Hong Kongu, Torontu ili Berlinu. Približavanje Zagreba svjetskim standardima u cilju je i dugogodišnjoj direktorici Turističke zajednice grada Zagreba Martini Bienenfeld. Za BestBook smo razgovarali s direktoricom TZGZ-a o tome kako ona doživljava kulturne sadržaje grada Zagreba i u čemu vidi najveći potencijal za daljnji razvoj kulturnog turizma.  

BestBook: Kulturu u Zagrebu možemo vidjeti u raznoraznim formama - koja je Vama najdraža? A, što biste rekli, koja je Zagrepčanima najdraža? Čime se oduševljavaju turisti?

Zahvaljujući urbanom naslijeđu, kulturno-povijesnim cjelinama, kulturnim institucijama i događanjima, ali i javnim površinama koje se koriste u svrhu predstavljanja umjetničkih projekata, Zagreb je iz perspektive turizma destinacija suvremenog umjetničkog stvaralaštva i destinacija za promociju urbane kulture. Samim time, predvodnik je kulturne i turističke ponude u Hrvatskoj, a kulturu u gradu uistinu možemo pratiti u raznim formama. Naime, Zagreb broji više od 150 javnih i privatnih kazališta i umjetničkih organizacija, 50 muzeja i galerija te raznih drugih prostora koji su dio naše bogate kulturne scene, a koju osim nas Zagrepčana, vole otkrivati i konzumirati naši gosti tijekom cijele godine.

Osobno najviše volim otići na dobar koncert klasične glazbe. Energija nastupa uživo je neusporediva. Negdje sam jednom naišla na izreku da su koncerti zona bez prosuđivanja. Na koncertu ste okruženi ljudima koji su isti kao i vi i to je najveći dašak svježeg zraka koji možete udahnuti. Osim koncerata, pokušavam ne propustiti baletne predstave.

BestBook: Što se tiče Zagrepčana, kulturna ponuda je u gradu sve bolja, a najveći kulturni potencijal, osim u području glazbe, vidim i u predstavljanju dizajna, arhitekture, brojnim izložbama, u kazalištu, pa vjerujem da sugrađani u tako bogatoj ponudi sigurno pronalaze nešto za sebe sukladno afinitetima i interesima.

Suvremeni turisti i posjetitelji, s druge strane, danas više ne kupuju samo određenu uslugu, već traže poseban doživljaj, žele nova iskustva, ali i stjecanje novih saznanja pa oni, osim što istražuju turističke sadržaje Zagreba, prema našim informacijama, vrlo rado posjećuju zagrebačke muzeje i izložbe, a u zadnje vrijeme često su gosti i zagrebačkih kazališta. Posebno ističu Muzej prekinutih veza, dobitnika prestižne nagrade Kenneth Hudson za najinovativniji muzej u Europi 2011. te Muzej iluzija, jednu od najbrže rastućih muzejskih franšiza u svijetu. Muzej iluzija originalni je zagrebački izvozni proizvod s franšizama u 37 gradova, 25 zemalja i na četiri kontinenta. Posebno mi je drago da je TZGZ prilikom otvaranja prvog Muzeja iluzija bila podrška i dala potporu tom odličnom projektu. Uz suvremenu kulturnu ponudu Zagreba, turiste oduševljava i naša lokalna kultura, tradicija i povijest te način i stil života u Zagrepčana.

BestBook:Kako Vi živite kulturu?

Na sreću, priroda posla kojim se bavim omogućuje mi da kulturu živim gotovo svaki dan. Naime, u Turističkoj zajednici grada Zagreba surađujemo s brojnim institucijama i privatnim inicijativama iz područja kulture koje nastojimo dodatno potaknuti na unapređenje postojećih sadržaja te na inovativan razvoj novih, a sve kako bismo konstantno obogaćivali ponudu Zagreba kao grada kulture i grada kulturnih i kreativnih industrija. Turizam se horizontalno dotiče mnogih djelatnosti, a 40% svih turističkih putovanja u svijetu motivirano je nekim kulturnim događanjem, programom ili poticajem. Stoga mi je prirodno da smo povezani s kulturom i da potičemo razvoj kulturnog turizma u našem gradu. Također, zahvaljujući promotivnim kampanjama koje TZGZ provodi u Hrvatskoj, Europi i svijetu, o kulturnoj ponudi grada može se, primjerice, periodično čitati i na prestižnom Smithsonian portalu. Drago mi je da smo s njima ostvarili suradnju na predstavljanju Zagreba, jer sadržaji objavljeni na stranicama Instituta imaju odličnu posjećenost i čitanost.

U slobodno vrijeme volim još uvijek pročitati dobru knjigu u tiskanom, a ne digitalnom formatu. Volim obavljati svakodnevne poslove uz glazbu, skoknuti pogledati novu izložbu ili neku od predstava, a posebno me raduje kada čujem da je neka predstava ili koncert u Zagrebu rasprodan ili da se traži karta više.

BestBook: Zagreb se uspješno pozicionirao i na festivalskoj karti Europe, kod nas se održavaju filmski, književni i glazbeni festivali. Je li se teško istaknuti od brojnog sadržaja koji nude ostale zemlje? Što izdvaja Zagreb od ostalih kulturnih metropola?

Zagreb se uistinu postupno, ali kvalitetno pozicionira na međunarodnoj sceni kao grad dobre festivalske ponude, bilo da se radi o filmskim, glazbenim, a u zadnje vrijeme i književnim festivalima. Potvrđuje to i publika koja nije više isključivo zagrebačka, već se naši festivali sve češće prodaju u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama koje u Zagrebu zanimaju, očigledno, kvalitetni i zanimljivi festivalski programi. Festivalski turizam specifičan je oblik turizma i osnovna mu je karakteristika ekonomija doživljaja koja prodaje ujedinjeno iskustvo, atraktivne lokacije i dobre programe, a u zadnjih desetak godina naš grad svjedoči kako je i na tom području konkurentan. U prilog nam svakako ide i činjenica da se tijekom cijele godine u Zagrebu nudi raznovrstan sadržaj bilo u zatvorenim ili otvorenim prostorima, a i cjenovno je naša ponuda vrlo prihvatljiva, često i besplatna te, tako, dostupna većini.

BestBook: Mislite li da je važno njegovati naviku posjećivanja kazališta, galerija, muzeja, koncerata od doba djetinjstva? Prenose li Zagrepčani to na svoje najmlađe dovoljno prema Vašim saznanjima? Ili smatrate da nove generacije kreiraju i prakticiraju neki svoj novi oblik kulture? 

Nadam se i vjerujem da Zagrepčani prenose i njeguju naviku posjećivanja kazališta, galerija, muzeja, koncerata… svojoj djeci, iako mi se čini da bi se institucionalno i medijski trebalo više poticati i podsjećati roditelje da stječu naviku približavanja kulture djeci. Nove generacije s druge strane, svojom kreativnošću, entuzijazmom, neposrednošću koriste urbanu i recentnu kulturu na svoj način, prilagođavaju je sebi, a to je sjajno. Kultura nije statična, već se razvija i mijenja skupa s društvom i okruženjem.

BestBook: Jesmo li zbog društvenih mreža i novih tehnologija zanemarili življenje kulture ili su oni postali odlično sredstvo za promociju iste? Možemo li nove tehnologije upotrijebiti da rade za kulturu i kako?

Digitalne tehnologije pružaju nove i nebrojene mogućnosti za očuvanje kulturnih sadržaja, omogućuju pristupačnost kulturne baštine svima. Kulturne institucije mogu putem tehnologija posjetiteljima ponuditi nova i inovativna iskustva, prikazati izložbe ili pak koncertna događanja na daljinu i to u realnom vremenu. Od mnogobrojnih projekata vezanih za nove tehnologije na kojima TZGZ radi, rado ističem projekt TZGZ i partnera – Artupunkturu - u sklopu čijeg prošlogodišnjeg 2. izdanja, je u Zagrebu održana prva izložba digitalne umjetnosti u proširenoj stvarnosti (augmented reality, AR). Izložba Art Future je u Zagreb donijela svjetsku i hrvatsku 3D i 2D digitalnu umjetnost, a Zagreb je na taj način bio uz New York, Hong Kong, Toronto, Berlin, predvodnik predstavljanja ovog tipa umjetnosti.

BestBook: Možete li dati prijedloge knjiga i filmova koje bi po vama svaki Zagrepčanin trebao jednom u životu pročitati i pogledati? Je li Vama osobno draža knjiga ili film?

Svakako film Tko pjeva, zlo ne misli, redatelje Kreše Golika, a od knjiga bi moj prijedlog bio bar jedan od 40-ak romana Marije Jurić Zagorke, naše prve političke novinarke u ovom dijelu svijeta, koju je publika kao spisateljicu jako voljela, usprkos tome što joj, za života, kritika i literarni moćnici nisu bili skloni.  Rado se vraćam i „Gospodi Glembayevima“ rođenog Zagrepčanina Miroslava Krleže, koji su, iako su napisani prije gotovo 100 godina, još uvijek aktualni, a o čemu svjedoče mnoštva kazališnih predstava te filmskih i tv-uprizorenja pa čak i baletna predstava. Od suvremenih autora predložila bih još Tenu Štivičić, Zorana Ferića i Miljenka Jergovića te za mlade Sivliju Šesto, a svima bih preporučila da pogledaju i koju epizodu naše serije Crno - bijeli svijet, kao i reprize omiljenih Smogovaca.

Osobno, draža mi je knjiga, nego film, dok u zadnje vrijeme sve više volim i serije, a sve prema raspoloženju.

BestBook: Koja nadolazeća kulturna događanja u Zagrebu bi posebno preporučili? Koji su planovi za sljedeće razdoblje?

Prvi veliki projekt je peti po redu Festival svjetla Zagreb koji će od 15. do 19. ožujka ponovo spojiti suvremene svjetlosne tehnologije, umjetničke intervencije i kreativne industrije. Festival svjetla je vrijeme kada grad postaje interaktivna pozornica u kojoj se arhitektura, umjetnost i publika povezuju u jedinstvenu predstavu na otvorenom.

Već ozbiljno pripremamo Ljetni open air festival - Zagreb Classic, a tu su i brojna druga kulturna događanja na otvorenom poput međunarodno prepoznatih i nagrađivanih Dvorišta, festivala promenadnog tipa Malog Classica, uličnog festivala Cest is d best, festivala elektronske glazbe LMF, projekta posvećenog umjetničkom istraživanju Zagreba - Okolo//Around i mnoga druga. Jesen prolazi u znaku Artupunkture - jedinstvene umjetničke platforme koja spaja autore, programe, djela, prolaznike, posjetitelje i grad te predstava, izložbi i festivala koje pripremaju naši umjetnici. Stoga, smatram kako je kultura posebno bitna za turističku ponudu Zagreba te je njena afirmacija jedan od strateških ciljeva TZGZ-a. U tom smislu planiramo daljnji razvoj i širenje projekta i sadržaja s postojećim, ali novim partnerima u kulturi te njihovu promociju na domaćem i međunarodnom tržištu.

Uglavnom, Zagreb je zasigurno srednjoeuropska važna destinacija suvremene kulturne scene, a u Hrvatskoj neprijeporni centar kulturnog turizma.