Merkel: Odbijanje migranata na granici moglo bi naštetiti EU

Njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak je rekla da bi odbijanje migranata na njemačkoj granici umjesto zajedničkog djelovanja s drugim članicama Europske unije moglo nanijeti "znatnu štetu" tom savezu. 

Govoreći nakon susreta sa svojim austrijskim kolegom Sebastianom Kurzom Merkel je dala odgovor na spor unutar njezinog konzervativnog parlamentarnog bloka izjavivši da se priljevom migranata treba baviti na razini EU-a, a ne na granicama između europskih država. 

Kršćansko-demokratska unija (CDU) kancelarke i Kršćansko-socijalna unija (CSU), njihov saveznik iz Bavarske, u sukobu su oko inicijative ministra unutarnjih poslova i veterana CSU-a Horsta Seehofera da policija na njemačkim granicama odbija migrante koji su se već registrirali u nekoj drugoj europskoj državi. 

Najveće njemačke novine Bild pisale su kako Seehofer traži da se graničnoj policiji omogući i da odbija ulaz migrantima koji nemaju dokumente i onih koji su već deportirani i pokušavaju ponovno ući u zemlju. 

Merkel strahuje da bi unilateralne odluke na njemačkoj granici mogle potkopati europsku solidarnost i stvoriti probleme s Austrijom koja bi podnijela najveći teret za većinu odbijenih migranata. 

Kurz, jedan od najvećih kritičara odluke Merkel da 2015. otvori njemačke granice za više od milijun migranata, nakon susreta s kancelarkom rekao je da se neće miješati u unutarnja pitanja. 

Ipak, dodao je kako europska granična agencija Frontex mora biti osnažena i pretvorena u potpuno operativnu graničnu policiju kako bi se izbjeglo da pojedinačne države djeluju unilateralno. 

Dodao je kako će njegova vlada koja 1. srpnja preuzima predsjedanje Europskom unijom tražiti snažniju zaštitu vanjskih europskih granica i da je to jedini način da se sačuva schengenski sustav. 

Austrijski kancelar će se u srijedu sastati sa Seehoferom, konzervativcem kojeg vidi kao saveznika.  Još jednog istomišljenika pronašao je u novom talijanskom ministru unutarnjih poslova, čelniku Lige Matteu Salviniju. 

Njih dvojica su se u utorak dogovorili da će "predstaviti zajednički prijedlog za zaštitu europskih vanjskih granica", a pretpostavlja se da će to biti na nadolazećem summitu EU-a 28. i 29. lipnja. 

Kritike na račun Merkel zbog migracijske politike

Angela Merkel morala se u utorak suočiti sa snažnim turbulencijama unutar svoje vlade oko pitanja prijema migranata što bi moglo dodatno oslabiti njezin projekt europskog sustava azila koji osporava dio članica EU-a.

Tema izbjeglica i migranata politički je vrlo osjetljiva u Njemačkoj otkad je kancelarka 2015. i 2016. otvorila granice za više od milijun migranata.

Od ponedjeljka, njemačka krhka vladina koalicija koja veže njezinu demokršćansku CDU, bavarsku sestrinsku stranku CSU i socijaldemokrate suočila se s povišenom temperaturom: kancelarka se protivi reformi koju želi njezin ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer iz CSU-a, koji želi ograničiti prihvat migranata.

Ministar koji već dvije godine ne prestaje osuđivati prijam migranata odgodio je za utorak predviđenu prezentaciju svog plana koji uključuje odbijanje s granice svakog tražitelja azila koji ne bi imao dokumente.

To je mjera koju kancelarka smatra napadom na pravo i europske principe.

Potom je otkazao i sudjelovanje na skupu o integracijama migranata kojem u srijedu predsjedava Merkel.

Oboje međutim, kao što su rekli, pokušat će sljedećih dana prevladati zastoj.

Seehofer je u utorak razgovarao s talijanskim kolegom Matteom Salvinijem, čelnikom Lige i zaključio da s njim ima "potpunu harmoniju stajališta".

U srijedu će primiti austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, konzervativca u koaliciji vezanog sa strankom ekstremne desnice s kojom dijeli stajališta o imigraciji.

Merkel bi se s Kurzom trebala sastati u utorak navečer, a njihove razlike u stajalištima o prihvatu migranata dobru su poznate.

Merkel pokušava ispregovarati uoči europskog summita 29. lipnja zajedničku politiku azila u čitavoj EU i podjelu tereta migranata.

Međutim, suočava se sa sve većim protivljenjem iz Poljske, Mađarske i Češke, a sada i Italije u kojoj vlada ujedinjuje populiste i desnicu.