News

Komentari 49

Milanović tvrdi: 'Nije dobro ako iza inicijative o bunjevačkom jeziku stoje vlasti u Beogradu'

Milanović tvrdi:  'Nije dobro ako iza inicijative o bunjevačkom jeziku stoje vlasti u Beogradu'

Predsjednik RH je pozvao na veća izdvajanja za hrvatsku zajednicu u Vojvodini i istaknuo da „nije dobro“ ako iza nedavne inicijative da se bunjevački proglasi službenim jezikom Subotice stoje vlasti u Beogradu

„Ne mogu zabraniti nekom da se zove Bunjevac, no ako je u tome aktivno angažirana beogradska vlast to nije dobro“, rekao je Zoran Milanović, komentirajući nedavnu inicijativu da se bunjevački govor, iza koje stoji zajednica Bunjevaca ne-Hrvata, proglasi službenim jezikom u Subotici. 

Tome se protivi hrvatska zajednica u Srbiji koja drži da je bunjevačka ikavica dijalekt Hrvata na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik, pa da se ne može isključiti iz korpusa hrvatskih regionalnih govora.

Hrvatska zajednica u Vojvodini potom je od srbijanskih vlasti zatražila da se hrvatski jezik uvede u službenu uporabu u Somboru, Baču i cijelom teritoriju Vojvodine, poslije čega je počela dobivati prijetnje. 

„Vi znate kako bi na ovakvu recipročnu situaciju reagirao Beograd, vjerojatno bi već palili tenkove. Pitanje je imaju li za gorivo, figurativno, naravno“, kazao je Milanović, pa pozvao na „zaštitu tih ljudi“.  

Naglasio je da je u kontaktu s tom zajednicom „kroz ljudske i državničke kanale“, te da je trebao ići u Suboticu u posjet tamošnjim Hrvatima, što je otkazano zbog pandemije, „ne zato da ih huškam protiv bilo koje vlasti nego da znaju da smo tu uz njih“. 

Milanović je dodao da je, usprkos lošim financijskim okolnostima u vrijeme njegove vlasti, „njega stid što je kao premijer dao mizeran novac za tu zajednicu“, pa je pozvao sadašnje vlasti na veća izdvajanja. 

„Dajemo im sirotinjske rate“, a nismo siromašna država, zaključio je predsjednik. 

Uhićen muškarac koji je prijetio

Srbijanski mediji u petak su objavili da su uhitili 40-godišnjeg muškarca iz Subotice zbog prijetnji predsjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) nakon zahtjeva o uvođenju hrvatskog jezika u službenu upotrebu. 

Sumnja se da je prije četiri dana na privatni profil Jasne Vojnić poslao poruku prijetećeg i uvredljivog sadržaja, navodi televizija RTS, pozivajući se na priopćenje lokalne policije. 

Vodstvo hrvatske manjine je ranije ovaj tjedan objavilo da je dobilo više uvredljivih pisama u kojima su im neki pošiljatelji poručivali da će ih "pobiti automatom“.

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) zatražio je od srbijanskih vlasti da otkriju pošiljatelje i da ih se uhiti.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u četvrtka poslalo službenom Beogradu prosvjednu notu, izražavajući zabrinutost zbog brojnih prijetnji, zastrašivanja i uvreda predstavnicima hrvatske nacionalne manjine nakon zahtjeva da se hrvatski uvede u službenu uporabu. 

Žigmanov: Hrvatska zajednica u strahu od prijetnji, uhićenje ohrabruje

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je u petak da se u hrvatsku zajednicu zbog prijetnji njihovom vodstvu uvukao strah te da ohrabruje uhićenje jedne od osoba koje stoje iza takvih poruka, upućenih putem elektroničke pošte i društvenih mreža.

„To su geste koje nas hrabre, koji ulijevaju nadu da će Srbija razriješiti sve ono što nije dopušteno pozitivnim zakonima u Srbiji kada je pitanju izazivanje nacionalne i vjerske nesnošljivosti“, rekao je Žigmanov medijima na hrvatskome u Vojvodini.

Po njegovim riječima, uvrede i otvorene prijetnje „ubijanjem automatom“, upućene vodstvu hrvatske manjine, izazvale su uznemirenost i strah među pripadnicima te zajednice, što uvijek za posljedicu ima njihovo odbijanje da sudjeluju u javnom životu.

Subotička policija uhitila je u petak jednu osobu zbog sumnje da je na privatan profil predsjednice Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) u Srbiji poslala poruku prijetećega i uvredljivog sadržaja.

Žigmanov je napomenuo da još uvijek nema reakcije predstavnika vlasti u Srbiji, koji bi takve napade trebali osuditi.

Čelnik DSHV-a drži da je inicijativa o uvođenju bunjevačke ikavice u službenu uporabu u Subotici planski pokrenuta, čemu ide u prilog lavina negativnih komentara i napada na hrvatsku zajednicu u pojedinim srbijanskim tabloidima i na društvenim mrežama.

„Ono što mi možemo naslutiti, jest da se antihrvatski resentimani u Srbiji šire, osnažuju, potiču u vremenima pred važne društvene i političke događaje. A na jesen će biti popis stanovništva“, rekao je Žigmanov.

Podsjetio je da je gradonačelnik Subotice eksplicitno rekao „vidjet ćemo koliko će nas biti na popisu“, zaključivši da to nisu ohrabrujuće poruke, niti su u funkciji smirivanja napetosti.

Zajednička izjava desetak hrvatskih udruga kulture

U raspravu o inicijativi za proglašenje bunjevačke ikavice službenim jezikom u Subotici uključilo se i desetak hrvatskih subotičkih udruga kulture.

One su javnosti uputile zajedničku izjavu u kojoj navode da se ne odriču svoje bunjevačke kulturne baštine i govora, suprotstavljajući se time inicijativi Bunjevaca ne-Hrvata i gradske vlasti u Subotici po kojoj se bunjevački govor pokušava uvrstiti kao poseban službeni jezik u statut grada.

„Važan element očuvanja nacionalnog identiteta je jezik. Ponosni smo na naš bunjevački govor i smatramo ga neotuđivim dijelom hrvatskoga jezika i kao takvoga ga čuvamo i njime se koristimo od našega osnutka, nasljeđujući svoje kulturne i druge velikane“, stoji među ostalim u izjavi.

Udruge izražavaju žaljenje i nezadovoljstvo odlukom Skupštine grada Subotice o pokretanju procedure za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu. 

Također naglašavaju kako će „s ljubavlju i ponosom prema našem bunjevačkom rodu i hrvatskome narodu nastaviti djelovati u prostoru kulture u Bačkoj s nesmanjenom zauzetošću za očuvanje naše tradicije i našeg govora – ikavice, novoštokavskog dijalekta hrvatskog jezika, kao neotuđivog dijela našeg identiteta od dolaska u ove krajeve do danas“.

Najčitaniji članci