Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ministar pravosuđa Damir Habijan najavio je ukidanje plavih potvrda za birače bez važeće osobne iskaznice, čime se želi olakšati glasanje i povećati izlaznost na izbore. Uvođenjem žutih potvrda, birači će moći glasati izvan svog prebivališta bez dodatnih administrativnih prepreka.
Zakonom o registru birača ukidaju se plave potvrde za birače bez važeće osobne iskaznice, dok će se žute potvrde, koje omogućuju glasanje izvan mjesta prebivališta, moći dobiti bilo gdje u Hrvatskoj, kazao je u srijedu ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
''Želimo osigurati da građani koji imaju prebivalište u Hrvatskoj mogu ostvariti svoje biračko pravo neovisno o tome imaju li važeću osobnu iskaznicu ili ne. Također, želimo postići uštedu vremena za naše građane, veću izlaznost na izbore i administrativno rasterećenje službenika u županijama koji su izdavali takve potvrde'', rekao je Habijan predstavljajući zakon u Hrvatskom saboru.
Prema važećem zakonu, birači s prebivalištem u Hrvatskoj, ali bez važeće osobne iskaznice, morali bi otići po plavu potvrdu te se s njom vratiti na biračko mjesto kako bi mogli glasati.
''Mnogi ne bi ni otišli po nju i ne bi se vratili. Na dan zadnjih parlamentarnih izbora izdane su 7642 takve potvrde. Prosjek izdavanja potvrde je sedam minuta. Kad se to pomnoži, ispada da smo imali dodatnih 90 sati rada službenika u jednom danu'', kazao je resorni ministar.
Potrebe za plavim potvrdama više nema jer se zakonom ukida razlika između pojmova ''registar birača'' i ''popis birača''. To je izazvalo dosta nejasnoća u javnosti, a posljedično i nepovjerenje u izborni proces, ustvrdio je Habijan.
Što se tiče žutih potvrda, koje su potrebne ako birač želi glasati izvan mjesta prebivališta, njih će upravna tijela županija izdavati neovisno o mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.
Primjerice, student ili neki terenski radnik iz Splita koji će na dan izbora biti u Zagrebu više neće trebati uputiti takav zahtjev isključivo upravnom tijelu županije u Splitu, poručio je Habijan.
Novi zakon donosi automatsku razmjenu podataka između službenih evidencija, dodao je ministar, te uvodi deaktivaciju upisa u registar birača. Ta se mjera odnosi na birače koji su odjavili zadnje poznato prebivalište, ali nisu dostavili podatke o novoj adresi prebivališta.
Habijan je napomenuo da to ne znači brisanje iz registra nego je riječ o administrativnoj mjeri dok se ne utvrde potrebni podaci. Krajem kolovoza ove godine bilo je 123 tisuće građana s nepoznatim prebivalištem, naveo je.
Oporbeni zastupnici pozdravili su modernizaciju vođenja registra birača, administrativno rasterećenje službenika i olakšavanje izbornog procesa. Međutim, upozoravaju da nije riješen ključni problem, a to su velika odstupanja između broja birača sa prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih osoba prema popisu stanovništva.
''Prvo ide sapun, a onda parfem. U našem slučaju, sapun bi bila evidencija i izborne jedinice, a digitalizacija bi bila parfem. Zbog lošeg sapuna, a dobrog parfema, ostat ćemo suzdržani u prvom čitanju'', rekao je SDP-ov zastupnik Arsen Bauk.
Bauk je naveo tri skupine koje se nalaze u registru, a nisu u popisu. To su ''nova dijaspora'', odnosno ljudi koji su se odselili u inozemstvo, zatim pripadnici srpske nacionalne manjine koji se nisu vratili u Hrvatsku te Hrvati koji žive u BiH. Kao jedan od razloga te neusklađenosti vidi Zakon o prebivalištu koji se nije mijenjao više od 10 godina.
Izmjene Zakona o prebivalištu traži i Možemo. ''Dugi niz godina država ne može utvrditi gdje ljudi stvarno žive jer Ministarstvo unutarnjih poslova nema sustavnu provjeru stvarnog prebivališta'', rekla je zastupnica Sandra Benčić.
Njezin klub podržava prijedlog iz javnog savjetovanja, prema kojem bi se podaci iz registra birača jednom godišnje usporedili s podacima Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
''MUP bi potom trebao povjeriti osobe koje godinu dana nemaju nikakav trag u sustavu'', dodala je.
Mostov zastupnik Ivan Matić istaknuo je primjer Obrovca u kojem je, kazao je, između 2020. i 2023., evidentirano 249 stanovnika manje i 385 birača više.
''Ne samo da imamo fiktivne birače, imamo i gradonačelnika koji ne živi u Obrovcu nego u Zadru. Prijavljen je na adresi u Obrovcu, no to nitko ne provjerava. Ako čovjek pogodi iz prve gdje mu je taj stan na koji je prijavljen, plaćam večeru svima koji ste tu'', poručio je Matić.
Dalibor Paus (IDS) podržao je pristup ''prvo sapun, pa parfem'' te naglasio da bi osnovni cilj zakona trebao biti da svaki glas ima jednaku težinu.
''Prvo izjednačiti stvaran broj žitelja određene izborne ili lokalne jedince pa nakon toga napraviti nadogradnju poput digitalizacije i administrativnog rasterećenja ne bi li izbori bili brži i učinkovitiji'', naglasio je Paus.
Dubravka Lipovac Pehar iz Domovinskog pokreta složila se da je nužno osigurati učinkovitu kontrolu podataka o prebivalištu i jasnu odgovornost nadležnih tijela.
''Registar birača može biti pouzdan samo ako su pouzdane evidencije iz kojih preuzima podatke. Automatsko preuzimanje netočnog podataka ne uklanja pogrešku'', kazala je.
Zastupnik HDZ-a Marin Piletić napomenuo je da su najveću razliku između registra i popisa birača činili birači bez važeće osobne iskaznice koji bi morali po plavu potvrdu kako bi ostvarili biračko pravo. ''U zadnjih desetak godina taj se broj mijenjao s 38 tisuća u 2016. na 101 tisuću u 2025.'', rekao je.
Milorad Pupovac (SDSS) podsjetio je da Ustav i zakoni jamče pripadnicima manjina da slobodno i neometano deklariraju svoju pripadnost, no upitao je hoće li nove generacije to moći "u atmosferi govora mržnje, veličanje različitih vrsta ratnih zločina i zločinačkih režima i ataka na predstavnike nacionalnih manjina".
Krešimir Čabaj iz stranke DOMiNO predložio je otvaranje rasprave o uvođenju obveznog glasanja na izborima, po uzoru na Belgiju, Grčku, Luksemburg i Australiju.
24sata © 2026
