Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
173 komentara

Mladi u Hrvatskoj sve češće žele nevinog partnera za brak

Mladi u dobi od 14 do 29 godina većinom žive s roditeljima, ne bave se sportom, žele siguran posao i puno slobodnog vremena. No nitko im ne daje posao na neodređeno, pokazalo je novo istraživanje

Mature Parents Frustrated With Adult Son Living At Home
Foto: HighwayStarz
173 komentara

Gotovo trećina mladih u Hrvatskoj, njih 26 posto, želi ući u brak s nevinim partnerom, čak 77 posto ih živi s roditeljima i to im se sviđa, a na ljestvici životnih vrijednosti na vrhu je siguran posao, a pri dnu demokracija i vladavina prava. A iako im je u Hrvatskoj lijepo, izloženi su nezadovoljavajućim uvjetima na tržištu rada, zbog čega ih 1/3 već sad razmišlja o odlasku, a po završetku školovanja mnogi će i otići.

STAVOVI MLADIH HRVATA Mladi imaju jaku želju otići iz Hrvatske, najviše u Njemačku

No stavovi mladih odražavaju stanje u društvu koje im nije nimalo naklonjeno, jer im je izuzetno teško dobiti posao na neodređeno vrijeme, a time im se jako smanjuju šanse za osamostaljivanjem i stvaranjem obitelji. Rezultati su ovo opširnog "Istraživanja mladih u Hrvatskoj 2018./2019." Zaklade Friedrich Ebert (FES) i Instituta za društvena istraživanja, provedenog na 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina iz cijele države. Istraživanje je dio međunarodnog projekta u kojem se ispituju stavovi i ponašanja mladih u 10 zemalja Jugoistočne Europe.

Prilagodili se mainstreamu

Uz ekonomsku nesigurnost, pokazalo se i kako su mladi u Hrvatskoj oportunisti. Prilagodili su se mainstreamu jer to prolazi, a institucije su preslabe u kažnjavanju loših modela ponašanja. 

- Stoga im se zaobilaženje pravila pokazuje efikasnije, te kopiraju ono što rade njihovi roditelji i općenito stariji. Ta ponašanja će se ponavljati i u budućnosti, neće biti velikih pomaka ako se sve bude, kao dosad, baziralo na roditeljskom odgoju - protumačila je prof. dr. Vlasta Ilišin, istraživačica s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koja je sudjelovala u studiji.

A koliko je jak roditeljski utjecaj na mlade u Hrvatskoj pokazuje podatak kako ih čak 3/4 živi s roditeljima. Život s mamom i tatom utječe i na njihova razmišljanja: Mladi se u većini slažu s roditeljima po pitanju obiteljske tradicije, stjecanja bogatstva i društvenog ugleda, održavanja obiteljskog zajedništva.

Zagreb: Objavljeni su rezultati istraživanja mladih u Hrvatskoj | Autor: Marko Lukunic/PIXSELL Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Sve su jači i tradicionalni stavovi, pa tako čak 26 posto ispitanika želi ući u brak s nevinim partnerom/partnericom (u odnosu na 10 posto u 2012.), a više je i onih kojima je važna nacionalnost supružnika (30-40 posto). Zanimljivo je i da je kod čak 72 posto mladih važan fizički izgled odabranika, dok je za manje od polovice posto važno obrazovanje. Pritom su tradicionalnim vrijednostima više skloni mlađi ispitanici, a žene, najbolje obrazovani i najmlađi više razmišljaju o tome da partner zarađuje i dobro se snalazi u životu.
Većina mladih u Hrvatskoj želi siguran posao i puno slobodnog vremena, no okolnosti im ne idu u prilog. 

- Zapošljavanje je jedan od velikih problema, mladi su jako izloženi prekarnom radu, njih 40 posto radi na određeno vrijeme, a čak ih 90 posto pri prvom zapošljavanju dobiva ugovor na određeno vrijeme. To je u neskladu sa zahtjevom društva da se osamostale i stvore obitelj. Isto tako, čak 40 posto ih radi prekovremeno - protumačila je Ilišin.

Kako ona ističe, iako mladi više žele raditi u privatnom sektoru, svjesni su da je posao u javnom sektoru sigurniji.

Ne vole manjine i zatvorenike

Podaci pokazuju kako ih tek 1/3 želi u inozemstvo, no to nije neobično jer ih se 40 posto još školuje. No, kaže Ilišin, otići će čim shvate da ovdje ne mogu dobiti posao ili dovoljno zaraditi. Najviše izabiru razvijene zemlje EU, zbog blizine, ali i kulturološke bliskosti.

- Njihovi odgovori bacaju svjetlo na cijelo društvo i ističu najveće probleme društva s kojima se Hrvatska mora suočiti ako želi da mladi ostanu. Tu su prije svega ekonomija, obrazovanje... Potencijal mladih nije istaknut na najjače, no svojim primjerom ih možete potaknuti da budu aktivniji - kazala je na predstavljanju Türkan Karakurt, direktorica Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu.
Zaostatak u demokratskim standardima činjenica je koja se logično nadovezuje na sve dosadašnje podatke, no svejedno zabrinjava. Mladi u Hrvatskoj tako su sve manje tolerantni prema manjinama svih profila, a posebno prema socijalno devijantnim skupinama, primjerice bivšim zatvorenicima.

- Jako malo su spremni dati šansu. Trendovi nisu novi, ali problem je što opstaju: Mladi su distancirani, ali ne i apolitični, pokazuju kritičko mišljenje, ali aktivnosti u civilnim udrugama i strankama su slabe. Građanska kultura je vrlo loša, što ukazuje na problem građanskog odgoja koji nije proveden kako je trebalo u školama. Pritom se javlja problem autoritarnosti, a u društvu se ne događa ništa što bi ih pomaknulo u smjeru veće demokratizacije - kazala je Ilišin.

Među mladima nijedna institucija nema većinsko povjerenje, a najviše vjeruju represivnim institucijama - policiji. Na dnu su političari i stranke. Na dnu vrijednosti su demokracija, jednakost i vladavina prava, a bez toga nema uređene države i društva, što im se ipak jako sviđa.

Mladi EU doživljavaju izrazito superiornom, sigurnost je za njih jedino što je bolje u Hrvatskoj, nego u EU.
Važno je istaknuti kako su nezadovoljni obrazovanjem, a to nezadovoljstvo će se s vremenom i povećavati jer će oni koji dolaze iz siromašnijih obitelji sve teže moći ići na fakultete.

Foto: Dreamstime

Nisu skloni izazovima

Podaci o tome kako koriste slobodno vrijeme također su zabrinjavajući. Čak 1/4 mladih izjavila je da nikad ne bavi sportom, po čemu smo u vrhu EU po neaktivnosti (primjerice, u Sloveniji se samo dva posto mladih ne bavi nikakvim sportom). Također, 18 posto ih nikad ne čita knjige. Dominiraju aktivnosti koje ih zabavljaju, ali ne i one izazovnije, naši mladi nisu skloni zahtjevnijim aktivnostima.

Internet se prvenstveno koristi za komunikacije, a ne toliko za kupovinu i e-bankarstvo, što se može objasniti činjenicom da ih većina još živi od roditeljskog novčanika. No zanimljivo je da im je televizija i dalje primarni medij preko kojeg primaju informacije o društveno-političkim zbivanjima.

- Stoga je jako važno da je izvještavanje objektivno i pluralistično - pomalo pesimistično je zaključila Ilišin.

- Ova razmišljanja su važna jer će njihovi stavovi oblikovati i našu budućnost. U cijeloj Europskoj uniji suočavamo se s izazovima, te se borimo protiv dosade i političkog populizma. Moramo mlade podržati u obrazovanju, otvoriti im mogućnosti, te otvoriti pitanje nedostatka ljudi u Europi. Jasno mi je da mladi u Hrvatskoj ponekad izražavaju tjeskobu i napuštaju zemlju u ekonomski sigurnije zemlje, Njemačku, Irsku. To i jest cilj europskih integracija, da osjete europsku mobilnost. S te strane je odlazak pozitivna stvar, jer će se mnogi od njih u nekom trenutku vratiti i to s međunarodnim iskustvima, no pitanje je što će Hrvatska učiniti da postane zemlja vrijedna njihovog povratka i kako će ih privući natrag - poručio je okupljenima veleposlanik SR Njemačke dr. Robert Klinke.

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message