EU: Članice moraju zadržati ograničenja, prijete novi sojevi

EU: Ograničenja održati, još tri mjeseca do potvrda o cijepljenju

Države članice EU-a moraju održati ograničenja zbog ozbiljne epidemiološke situacije i prijetnji novih sojeva, suglasili su se čelnici u četvrtak navečer no trebat će još najmanje tri mjeseca da zažive potvrde o cijepljenju.

“Napravljen je korak naprijed u približavanju stajališta, pojašnjene su neke nejasnoće, ali nije sve riješeno”, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nakon završetka virtualnog sastanka na vrhu čelnika zemalja članica koji je bio posvećen epidemiološkoj situaciji.

U zajedničkoj izjavi koju su čelnici usvojili na samitu kaže se da “epidemiološka situacija ostaje ozbiljna i da nove varijante virusa predstavljaju dodatni izazov”. “Stoga moramo zadržati ograničenja i istodobno pojačati napore kako bi se ubrzale isporuke cjepiva”.

Predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen rekla je da je potrebno tri mjeseca rada kako bi se postigla interoperabilnost sustava na europskoj razini. “Dosta je posla pred nama, i za Komisiju i za države članice”, rekla je von der Leyen.

Dogovoreno je da te digitalne potvrde o cijepljenju sadrže minimum potrebnih podataka, poput datuma cijepljenja, je li osoba obavila PCR test, ima li antitijela.

Drugo pitanje u vezi s tim potvrdama jest u koje se svrhe one mogu koristiti, pri čemu treba paziti, u slučaju da se koriste kao svojevrsne covid-putovnice, da ne budu diskriminirane osobe koje nisu imale priliku cijepiti se. U takvim slučajevima umjesto potvrde o cijepljenju mogao bi poslužiti negativni PCR test.

Postoji još i znanstveno pitanje koje traži odgovor, a to je mogu li cijepljene osobe biti prenositelji virusa, rekla je von der Leyen. Pritom je dodala da ohrabruju rezultati istraživanja tvrtke Pfizer u Izraelu koji pokazuju da osobe cijepljene s dvije doze njihova cjepiva nisu prenositelji.

I Michel i von der Leyen ističu da je potrebno imati zajednički europski pristup jer bi svaki individualni pokušaji pojedinih država članica da same izdaju takve potvrde još više zakompliciralo situaciju.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel istaknuo je da je glavni prioritet povećati proizvodnju i isporuku cjepiva.

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je na Twitteru da je na samitu izvijestio čelnike o epidemiološkoj situaciji u svojoj zemlji te da se razgovaralo o koordiniranju mjera u borbi protiv covida-19.

“Izrazili smo nezadovoljstvo dosadašnjom dinamikom isporuke cjepiva te očekujemo od Europske komisije da inzistira prema proizvođačima na poštivanju ugovornih obveza”, poručio je Plenković.

Predsjednica Komisije kaže da je unatoč poteškoćama, uvjerena da je moguće postići ranije postavljen cilj da se do kraja ljeti cijepi 70 posto odraslog stanovništva EU-a. Rekla je da je do sada 29 milijuna doza cjepiva iskorišteno u EU-u, što je oko osam posto odraslog stanovništva.

Von der Leyen je pozdravila najavu Pfizera i BioNTecha da će početi proizvodnju svoga cjepiva u novim pogonima u Austriji i Njemačkoj. “To je dobar znak”, rekla je.

Čelnici su u zajedničkoj izjavi potvrdili solidarnost s trećim  zemljama.

Talijanski premijer: EU mora ubrzati cijepljenje, biti stroži prema dobavljačima

Talijanski premijer Mario Draghi rekao je čelnicima Europske unije da blok mora ubrzati cijepljenje protiv covida-19 i biti stroži prema dobavljačima koji nisu ispunili svoje obveze.

"Moramo ići brže, mnogo brže", rekao je Draghi prvog dana samita održanog video vezom.

Članice Unije počele su cijepiti krajem prosinca, no proces ide jako sporo i do sada je samo 4,2 posto Europljana primilo najmanje jednu dozu, a vlade za kašnjenje djelomice okrivljuju proizvođače.

Draghi, koji je prisegnuo za premijera Italije ranije u veljači, rekao je na sastanku da se EU mora oštrije postaviti prema proizvođačima koji nisu ispunili obveze.

Prema riječima jednog dužnosnika Unije, Draghi je kolegama sugerirao da bi EU trebao zaustaviti svoj izvoz i to ne samo ako proizvođači nisu poštovali rokove, već i na neko dulje vrijeme. 

Bivši predsjednik Europske središnje banke, Draghi je ocijenio da bi Europska komisija trebala nabavljati cjepivo i izvan Europske unije kada ih odobri Europska agencija za lijekove (EMA).

Pozvao je na oprez u pogledu slanja doza trećim zemljama, jer Europa previše zaostaje u cijepljenju, a da bi se mogla upustiti u ambiciozan program distribucije cjepiva izvan svojih granica. 

Draghi je također sugerirao da bi prva doza cjepiva sada trebala biti prioritet. 

U mnogim članicama EU-a, uključivo u Italiji, poštuju se propisi proizvođača da se ljudima daju dvije doze u određenom vremenskom roku, pa se zbog toga doze zadržavaju umjesto da se barem jedno dozom cijepi što veći broj ljudi. 

Njemački proizvođač cjepiva Curevac očekuje odobrenje EU do početka lipnja

Njemački proizvođač cjepiva Curevac očekuje da Europska unija odobri njihovo cjepivo protiv covida-19 do kraja svibnja ili početkom lipnja, izjavio je u četvrtak izvršni direktor Franz-Werner Haas na saslušanju u Europskom parlamentu.

Ključni klinički podaci bit će dostupni sredinom travnja, rekao je Haas.

Na istom saslušanju, koje se bavilo problemima opskrbe, AstraZeneca je ponovila svoj cilj osigurati Europskoj uniji 40 milijuna doza cjepiva do kraja ožujka.

Izvršni direktor AstraZenece Pascal Soriot rekao je da je razočaran zbog spore proizvodnje cjepiva na nekim europskim lokacijama, ali i da tvrtka čini sve što je moguće da bi ispunila svoje obveze isporuke.

"Lekcije se uče svaki dan", rekao je Soriot dodajući "kako je uvjeren da će se u drugom tromjesečju povećati količina proizvodnje".

Odbori za zdravstvo i industriju Europskog parlamenta pozvali su na saslušanje direktore glavnih proizvođača cjepiva s kojima EU ima ugovore o opskrbi.

Soriot se suočio i s pitanjima zbog neočekivane nestašice opskrbe.

Krajem siječnja AstraZeneca je neočekivano rekla da bi EU mogla opskrbiti samo s 31 milijun doza cjepiva u prvom tromjesečju, umjesto 80 milijuna koje su prvotno obećane.

Tvrtka je kasnije blago povećala opskrbu na 40 milijuna doza do kraja ožujka.

Merkel: trebat će tri mjeseca za potvrde o cijepljenju

Trebat će tri mjeseca da bi se izradile potvrde o cijepljenju protiv covida-19, izjavila je u četvrtak njemačka kancelarka Angela Merkel nakon virtualnog sastanka s 26 europskih kolega.

Europska komisija već je obavila tehnički dio, ali trebat će još tri mjeseca da bi se razvio takav digitalni certifikat, rekla je.

On bi mogao biti osnova za putovanje državljana trećih zemalja u Europsku uniju, dodala je Merkel.

I dok bi pandemija covida-19 uglavnom trebala jenjati do ljeta, cijepljenje bi moglo potrajati duže zbog mutirajućih sojeva koronavirusa.

Države se moraju pripremiti na to "da će cijepljenje protiv virusa trajati još puno godina", istaknula je Merkel.

Čelnici 27-orice razgovarali su na virtualnom sastanku na vrhu o tome kako pospješiti proces cijepljenja i što bolje se pripremiti na nove varijante koronavirusa te o potvrdama o cijepljenju i jednostranim ograničenjima putovanja, koje su neke zemlje poduzele u strahu od mutiranih virusa.

Unatoč sporijim isporukama cjepiva, u EU i dalje tvrde da je cilj do kraja ljeta cijepiti 70 posto odrasle situacije. Do sada je samo 4,2 posto Europljana primilo najmanje jednu dozu cjepiva, a 2 posto primilo je dvije doze.

SUH i MUH očekuju u utorak dogovor o covid dodatku za umirovljenike

Čelnice umirovljeničkih udruga razgovarale su u četvrtak s ministrom rada Josipom Aladrovićem o uvođenju covid dodatka za umirovljenike te očekuju da će dogovor biti postignut na idućem sastanku zakazanom za utorak.

Sastanak je bio pozitivan, dogovori slijede u utorak kad ćemo ponovno imati sastanak s ministrom, rekla je Hini predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske (MUH) Višnja Fortuna koja je na sastanku bila zajedno s čelnicom Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasnom A. Petrović.

Dodala je da će u međuvremenu svoje zahtjeve za covid dodatkom koji bi u višem iznosu imali umirovljenici s nižim mirovinama uskladiti sa stručnom službom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

"Našli smo se u sredini ali je dogovor da razgovaramo dalje kako bi iznašli najbolje rješenje za one s najnižim mirovinama", rekla je Fortuna.

Predstavnici umirovljenika otvorili su temu covid dodatka 11. veljače na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem od kojega su zatražili da nešto više od 800 tisuća umirovljenika s mirovinama do 2710 kuna dobiju dodatak od 150 eura.

Za oko 244.000 umirovljenika s mirovinom od 2710 do 5000 kuna predlažu dodatak od 100 eura, a za 7200 samaca koji imaju više od 5000 kuna mirovine dodatak od 50 eura.

Dodatak bi prema njihovom izračunu proračun stajao milijardu i 93 milijuna kuna.