Mogu raditi same do 6 mjeseci: Policiji termovizijske kamere s terencima vrijedne 23 mil. kuna

Na Policijskoj akademiji u utorak je graničnoj policiji predano osam novih mobilnih termovizijskih kamera s terenskim vozilima za nadzor državne granice, vrijednih više od 23,9 milijuna kuna. 

- Mobilne termovizije nam omogućavaju mobilnost i preciznost rada jer se mogu u vrlo kratkom vremenu prebaciti tamo gdje se ima naznaka da bi moglo doći do povećanog kretanja ilegalnih migranata - kazao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na svečanoj primopredaji. 

Uz njega, primopredaji je prisustvovao i glavni ravnatelj policije Nikola Milina sa suradnicima te predstavnici tvrtki isporučitelja, a Milina je kazao da će isporučena vozila dodatno unaprijediti i poboljšati rad hrvatske granične policije, posebice u suzbijanju nezakonotih migracija. 

Sustave je proizvela zajednica ponuditelja, tvrtke Ericsson Nikola Tesla, Securitas Hrvatska, Hidraulika promet i Hidraulika Kurelja, a ukupna im je vrijednost 23 milijuna i 913 tisuća kuna s PDV-om. Iz projekta ISF „Tehnička oprema za sigurnost i kontrolu vanjske granice EU“ osigurano je 90 posto sredstava, dok je ostalo financirano iz državnog proračuna. 

Sustav termovizijske kamere na prikolici s terenskim vozilom može raditi autonomno na terenu do šest mjeseci bez potrebe za dodatnim napajanjima električnom energijom, s obzirom da je u prikolicu ugrađen sustav vlastitih baterija, agregata sa gorivim ćelijama te solarni paneli, istaknuto je na primopredaji. 

Kamere i terenska vozila koristit će se u policijskim upravama vukovarsko-srijemskoj, brodsko-posavskoj, sisačko-moslavačkoj, splitsko-dalmatinskoj i dubrovačko-neretvanskoj.

Božinović je istaknuo da je to druga isporuka mobilnih termovizija na prikolici s terenskim vozilima, a u studenom prošle godine isporučeno ih je 17. Božinović je poručio da je vlada do sada uložila 167 milijuna eura u policiju. 

"Ne staju izazovi za hrvatsku policiju, kao ni izazovi za hrvatsku granicu i sigurno je da će u sljedećim godinama ovakvih prezentacijama biti još i više", istaknuo je. 

Govoreći o broju nezakonitih pokušaja prelaska državne granice, Božinović je istaknuo da je ove godine zabilježeno oko sedam i pol tisuća pokušaja, što je oko 11 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. 

"Vidi se iz godine u godinu koliko je hrvatska policija sve učinkovitija u zaštiti državne granice", kazao je istaknuvši da je 2020. godine, zabilježeno oko 29 tisuća pokušaja nezakonitih prelazaka granice, što je tada bilo povećanje od 43 posto u odnosu na godinu ranije. 

Ističe, da je, s druge strane, Slovenija te godine zabilježila 11 posto manje prelazaka pa smatra da je rezultat Slovenije izravna posljedica učinkovitosti hrvatske policije. 

Božinović: Migrantski centri pokraj granice su baze koje služe za ilegalni prelazak 

Odgovarajući na pitanje o tekstovima objavljenima u njemačkim medijima u kojemu se tvrdi da Hrvatska provodi ilegalne push-backove, Božinović je ustvrdio da hrvatska policija djeluje u zaštiti državne granice u skladu s hrvatskim i europskim zakonodavstvom. 

Ocijenio je da Hrvatska na granici s BiH ima “veliki izazov” jer su u blizini hrvatske granice smješteni centri za ilegalan ulazak na teritorij Hrvatske i Europske unije. 

“Ne bih to nazvao migrantskim centrima, nego logističkim centrima koji imaju jedinu svrhu, a to je da osobe koje su tamo ilegalno uđu na teritorij Hrvatske i Eurospke unije, dakle to su baze koje služe za ilegalni prijelaz”, ustvrdio je Božinović.

Dodao je da se osobe koje su smještene tamo oslanjaju na pomoć kriminalnih skupina pa je Hrvatska samo ove godine procesuirala 374 kaznena djela i prekršaja ilegalnog prelaska granice, što je 40 posto više nego lani.

Ponovio je da ti centri “nemaju niti jednu drugu svrhu” osim ilegalnog prelaske te da to nisu centri u kojima ljudi traže međunarodnu pomoć. Upitan misli li na centre koje financira IOM (Međunarodna organizacija za migracije), odnosno o onima u Kladuši i Bihaću, Božinović je odgovoro protupitanjem.

“Ja vas pitam ako netko gradi i investira u gradnju centra koji je smješten uz samu hrvatsku granicu, koja je svrha tog centra”, kazao je, a upitan je li o činjenici da je i Europska unija financirala takve kampova, rekao da je to pitanje koje mi cijelo vrijeme postavljamo i razgovaramo u Bruxellesu. 

“Treba odvojiti nešto što je humanitarno, a to je tipa humanitarna pomoć, međutim, generalno, ovo je pitanje s kojim će se nositi generacije. Problem migracija neće prestati, znamo koji su njihovi uzroci (...) i zato nam treba ne samo europski, nego nama treba globalni odgovor na pitanje migracija”, ustvrdio je Božinović.