'Moguće je da bude kao prošle jeseni s preko 4000 zaraženih'

Sve je moguće. Gledajući scenarij koji se događa u Europi, u zemljama gdje su bili treći valovi, bilo je brzo penjanje s iznimno velikim brojevima i velikom opterećenošću zdravstvenog sustava. To moramo izbjeći pod svaku cijenu, rekla je profesorica Alemka Markotić u Dnevniku HTV-a odgovarajući na pitanje koliko smo blizu odnosno daleko jesenskom scenariju kada je u Hrvatskoj bilo preko 4000 zaraženih koronavirusom.

Trenutno smo bliže 2000 zaraženih, a Markotić kaže da je moguć skok preko te brojke.

- Teško je prognozirati. Jedina dobra vijest je da smo se otkad je počeo treći val nešto sporije penjali nego u drugom valu. Kako ide toplije vrijeme trebali bi barem pokušati usporiti i što više smanjiti broj potencijalno oboljelih, rekla je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u središnjem Dnevniku HTV-a.

Bolnica "Fran Mihaljević" puna

Što se tiče stanja  Klinici "Fran Mihaljević", Markotić je potvrdila da su se ostvarile projekcije da će se bolnica napuniti do kraja mjeseca.

- Zadnji odjel koji smo bili stavili u non covid odjel vratili smo u petak navečer i on je bio popunjen do jutros potpuno. Uglavnom ćemo sad ovisiti o dnevnom otpustu bolesnika. Ima još nešto mjesta na intenzivnom odjelu, koji se isto tako brzo puni. Nažalost ima kandidata i među bolesnicima na običnim odjelima koji su na visokom protoku kisika, rekla je Markotić. 

Profesorica Markotić je rekla kako nema previše informacija o osobama koje su se zarazile po drugi put.

- Najstariji kod kojih je bila najveća smrtnost, neki od njih koji su se inficirali nakon prve, nešto i nakon druge doze, nitko od njih nije završio u bolnici i nitko kao teži oblik bolesti, što je ohrabrujuće za cjepivo, poručila je.

Cijepljenje u Srbiji

Upitana podržava li odlazak hrvatskih građana na cijepljenje u Srbiju, Markotić je rekla da ovisi o tome kojim se cjepivom cijepe.

- Vrlo je važno da se cijepimo onim cjepivima koja su prošla sve kontrole bilo na razini EMA-e ili Američke agencije za hranu i lijekove. Ta cjepiva ako ljudi mogu dobiti van svoje države uz potvrdu o cijepljenju, to je u redu. Sve ostalo predstavlja rizik, rekla je Markotić.

Markotić je rekla da će stručnjaci i nekoliko godina morati pratiti kako djeluje cjepivo da bi imali cjelovite podatke o njegovoj učinkovitosti.

- Vidjet ćemo hoće li titar početi padati, zasad su istraživanja ohrabrujuća da se titar kod ispitanika dobro drži. Hoće li biti dobar nakon godinu, dvije, tri to ćemo znati kad prođe izvjesno vrijeme. Sve projekcije možemo praviti, ali potrebno je vrijeme da bismo bili sigurni koliko će trajati imunitet, rekla je.

Promjene u kliničkoj slici

Govoreći o promjenama kliničkih slika, Markotić je rekla da je svaka od faza imala neka svoja svojstva.

- U prvoj fazi je bilo teško jer nismo dovoljno znali o bolesti, lutalo se u terapiji, bili je velika smrtnost. U drugoj fazi  bio je veliki postotak bolesnika koji su imali trombozu odnosno incidente u smislu plućne embolije. Što nam se svima sada čini, a govore i u drugim zemljama EU, da puno brže napreduje teži oblik bolesti. Dakle, i kod mlađih ljudi u prva dva vala bi očekivali da iza 7., 8. ili 10. dana nastupi pogoršanje i teži oblik bolesti. Sad i nakon nekoliko dana, vrlo naglo, čovjek je ujutro još bio dobar, a navečer završi na respiratoru. Tu smo vrlo oprezni, rekla je profesorica.

Markotić je rekla kako u Klinici Fran Mihaljević 13 posto bolesnika na respiratoru završe sa smrtnim ishodom.

- Treba se čuvati, čak i mlađi ljudi. Vidimo kako je procijepljenost među starijima dobra, u trećem valu je najveći rizik za osobe između 50 i 65 godine, naravno kod onih s komorbiditetima, rekla je.

Dugotrajni lockdown bez učinka

Markotić je rekla da je na otvorenom manja šansa da se zarazimo, dok je u zatvorenom prostoru i na obiteljskim okupljanjima rizik veći.

- Ono što smo vidjeli da dugotrajni strogi lockdown nije donio učinak kako se činilo. U pravo vrijeme kratkotrajne stroge mjere mogu imati učinka, dugotrajno dovodi do iscrpljivanja. Vidjeli smo da je Hrvatska po svim parametrima među zemljama koje su se bolje nosile i pokušale balansirati mjere za razliku od nekih koji su posezali mjesecima za strogim mjerama i nisu imali adekvatan učinak. Nema univerzalnog recepta za sve, morate pratiti stanje u svojoj državi, i neke specifičnost pa i klimatske, rekla je Markotić.