'Moj film o Jasenovcu je borba protiv jugoslavenskih neistina'

Redatelj dokumentarnog filma "Jasenovac-istina" Jakov Sedlar u pismu izraelskoj veleposlanici Zini Kalay Kleitman ustvrdio je kako njegov film "ne želi revidirati povijest, osim u onome dijelu koji se odnosi na ponavljanje laži koje su ponavljanjem gotovo postale istina, jer su bile dio čak i školskih programa kao i jugoslavenske antihrvatske propagande koja, na žalost, još uvijek traje".

Izraelska veleposlanica u četvrtak je u pisanoj izjavi ocijenila, među ostalim, da njegov film "povijest prikazuje vrlo selektivno, pokušava revidirati mnoge povijesne činjenice i vrijeđa osjećaje ljudi koji su u Jasenovcu izgubili najmilije".

Sedlar joj je u pismu poručio da mu je drago što je bila na premijeri filma, gdje je dobila "veliki, iskreni aplauz od publike". "Budite sigurni da je taj pljesak, osim Vama osobno, bio upućen i državi koju predstavljate, a koju Hrvatska i Hrvati doživljavaju kao prijatelja, kao i svemu onome što je židovski narod, koji od prvog stoljeća živi u Hrvatskoj ostavio tijekom povijesti nama Hrvatima u Lijepoj našoj, ali i civilizaciji uopće", rekao je.

Složio se s njezinom ocjenom da je film njegovo osobno viđenje toga dijela povijesti, jer smatra da je pravo i obveza svakoga redatelja da na osobni način , ali na činjenicama, tretira bilo koju temu, jer je potpisuje kao pojedinac, imenom i prezimenom. "Ne spadam među autore koji bi napravili nešto po bilo čijem nalogu", istaknuo je.

Titova totalitarna diktatura i laži

Kao razlog za činjenicu da je veliki dio filma posvećen povijesti dolaska pro-nacističkog ustaškog režima na vlast u Hrvatskoj navodi "laži kojima je hrvatska , ali i svjetska javnost, desetljećima, tijekom Titove totalitarne diktature, bila zasipana u tumačenju toga dijela povijesti".

"Gledateljima je vrlo važno objasniti povijesni kontekst, mislim da se slažete s tim. Ja sam samo naveo bolne činjenice koje su u očaj i smrt otjerale masu Hrvata pod srpskim terorom koji je u Hrvatskoj trajao od 1918.", napomenuo je.

Ne slaže se da je riječ o politizaciji bolnih činjenica jer se "vrlo jasno odredio prema svemu što je od strane ustaškog režima učinjeno tijekom četiri tragične ratne godine u Jasenovcu, jasno je rekao tko su krivci, a tko žrtve, našao je i autentične svjedoke koji o tome govore".

Osvrnuvši se na tvrdnju da taj film želi revidirati povijest podsjetio je na ono što je rekao na premijeri - da su bitan razlog za njegov novi film bile riječi Meira Amita, legendarnog šefa Mosada o kojemu je radio film i s kojim je bio prijatelj, a da je "obveza novih generacija da napišu povijest ponovno". "Mislio je, naravno, na mnoge lažno napisane tvrdnje koje su u cijelom svijetu, a posebno u totalitarnim sistemima poput jugoslavenskog, desetljećima bile ponavljane, a bile su lažne", dodao je.

 "Kada bih u filmu nijekao ustaške zločine počinjene u Jasenovcu, onda bi to bilo revidiranje na koje ste, vjerojatno, mislili. No, ako film po prvi put govori i o žrtvama Titovoga komunističkog režima od 1945. do 1951. na istom mjestu gdje je bio ustaški logor, onda to za mene ni u kom slučaju nije revidiranje povijesti. To je samo moja želja da doprinesem temeljitom istraživanju o punoj istini o tom logoru. O punoj istinu tijekom cijelog njegovog postojanja", naglasio je.

'Želim tragati za istinom'

Ustvrdio je i da mu se čini kako je najveći broj informacija o toj temi do nje "došao samo iz izvora poput onoga kojega desetljećima nudi amater-povjesničar Slavko Goldstein". "On i njemu slični kao da su prespavali tih šest godina nakon Drugoga svjetskog rata kada je totalitarni zločinački Titov režim smaknuo nekoliko stotina tisuća hrvatskih ljudi. Za ovu tvrdnju postoji niz materijalnih dokaza, a najbolja bi revizija bila kada bi aktivni sudionici tih zbivanja rekli istinu. Na žalost, samo su rijetki, u trenucima rijetke iskrenosti, priznali tako nešto", napomenuo je.

Sedlar kaže kako je osim na zagrebačkoj, nakon projekcije pljesak publike bio jednako snažan i u Splitu i Rijeci. "Hrvatski ljudi prepoznali su ono što sam želio pokrenuti: traganje za istinom koje , za sada, ima tek u nekoliko rijetkih knjiga. Taj pljesak i podrška koju mi svakodnevno daju Hrvati iz cijeloga svijeta najbolji su znak da sam uspio u svojoj namjeri. Jednako kao što sam za svoje radove o izraelskim velikanima (Motti Hod, Meir Amit ...) doživljavao i uvijek doživljavam podršku, jer su me u tim filmovima vodili slični motivi", ustvrdio je.

'Naslovnica Vjesnika nije fotomontaža'

Sedlar je opovrgnuo je da je u filmu koristio fotomontažu naslovnice Vjesnika iz svibnja 1945. istaknuvši kako je riječ o autentičnoj naslovnici "koja pokazuje svu nakaznu logiku sistema u kojemu je nastala".

U Sedlarovu filmu koji je nedavno premijerno prikazan u Hrvatskoj, prikazana je naslovnica Vjesnika iz svibnja 1945. godine na kojoj je otisnut naslov "Mnoge leševe iz jasenovačkog logora Sava je donijela do Zagreba", a za koju portal Lupiga tvrdi da je falsificirana, odnosno da je zapravo riječ o naslovnici Vjesnika od 15. svibnja 1945. na kojoj je otisnut isti članak, ali uz drugi naslov i koja se može pronaći u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Sedlar kaže kako je naslovnica prikazana u filmu specijalno izdanje Vjesnika koje nije pronašao u Zagrebu, u NSK nego, kako navodi, "na jednom drugom mjestu".