Most: Obiteljska medicina je pred slomom, ugrožena je primarna zdravstvena zaštita

Most je upozorio kako je obiteljska medicina pred slomom jer Hrvatskoj nedostaje više od 300 liječnika obiteljske medicine, a u Zagrebu oko 120, te da bez hitnog financiranja novih specijalizacija neće biti moguće osigurati dostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu, ni reformirati hitnu medicinu. 

„Svaki čovjek u Hrvatskoj svakog mjeseca iz svoje plaće izdvaja za obvezno zdravstveno osiguranje. Za taj novac mora imati stvarno dostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu, a ne samo formalno pravo zapisano u propisima. Danas nam nedostaje više od 300 liječnika obiteljske medicine, a samo u Zagrebu oko 120 ordinacija nema stalnog nositelja“, kazao je Mostov Božo Petrov u utorak na konferenciji za novinare u Saboru.

Predsjednik Mostova Savjeta za zdravstvo Ivan Bekavac upozorio je na veliki raskorak između Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja i njegove stvarne provedbe. Planom za razdoblje od 2025. do 2029. predviđeno je ukupno 3.714 specijalizacija, među kojima 600 iz obiteljske medicine. Prema podacima Savjeta Mosta za zdravstvo, ove je godine bilo planirano raspisivanje između 150 i 200 specijalizacija iz obiteljske medicine, dok ih je prema javno dostupnim podacima raspisano manje od 50. 

Nije dovoljno imati broj specijalizacija zapisan u planu

„To je alarmantan podatak. Nije dovoljno imati broj specijalizacija zapisan u planu. Mora postojati financiranje, mora se raspisati natječaj i liječnik mora stvarno započeti specijalističko usavršavanje“, rekao je Bekavac.

Upozorio i da oko pola milijuna građana nema izabranog liječnika obiteljske medicine, pedijatra ili ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što za posljedicu ima dodatno opterećenje postojećih timova, ali i hitne službe i bolničkih prijema.

Pacijenti kojima sustav ne može osigurati liječnika negdje moraju potražiti pomoć. Ako je ne mogu dobiti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odlaze u izvanbolničku ili bolničku hitnu službu. Zato govoriti o reformi hitne medicine dok se ne riješi nedostatak timova u obiteljskoj medicini znači zanemarivati uzrok problema, ustvrdio je.

Nedostatak liječnika, kaže, dovodi i do toga da postojeći timovi preuzimaju znatno veći broj pacijenata, zbog čega liječnici imaju manje vremena za svakog pojedinog pacijenta. Upozorio je i da više od 40 posto liječnika obiteljske medicine uskoro ulazi u dobnu skupinu iznad 60 godina, zbog čega bi se sadašnji kadrovski problem u idućih nekoliko godina mogao dodatno pogoršati. 

Petrov je napomenuo da posljedice slabosti primarne zdravstvene zaštite ne ostaju samo u ordinacijama obiteljske medicine.

„Ako je hitna služba zatrpana pacijentima čije je probleme trebao rješavati sustav primarne zdravstvene zaštite, liječnik na hitnoj ne može biti na dva mjesta istodobno. Isto vrijedi i za liste čekanja u bolnicama. Dio pacijenata mogao bi biti zbrinut prije dolaska u bolnički sustav kada bi obiteljska medicina imala dovoljno liječnika“, rekao je Petrov.

Most zato traži da Ministarstvo zdravstva preuzme dio odgovornosti za financiranje specijalističkog usavršavanja i uspostavi model kojim će se osigurati sredstva za rad specijalizanata obiteljske medicine kada ih županije i domovi zdravlja ne mogu osigurati. Bekavac je kao važan korak naveo administrativno rasterećenje liječnika, a otvorio je i pitanje plaća u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, posebno medicinskih sestara, upozorivši da se na dio natječaja za zapošljavanje više nitko ne javlja.

Savjet Mosta za zdravstvo traži i veće uključivanje patronažnih sestara u poslove zdravstvene njege za koje su educirane, osiguravanje propisane opreme u ordinacijama obiteljske medicine te osnovnih laboratorijskih uvjeta i EKG-a u ambulantama posebnih dežurstava subotom. Time bi, ističu, liječnici dio pacijenata mogli zbrinuti u domu zdravlja umjesto da ih zbog nedostatka osnovnih uvjeta šalju na bolnički hitni prijam.