Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Plenković je sazvao sastanak koalicije za 11 sati, a i Most će prije svog sastanka na konferenciji za medije predstaviti zaključke izvanredne sjednice Predsjedništva stranke i najaviti daljnje poteze povezane s aferom Lika.
Zmajlović: Ministarstvo je objavilo dokaz protiv sebe
Ministarstvo zaštite okoliša objavilo je kronologiju kojom se brani. Ta je kronologija najbolji dokaz optužbe, poručio je u priopćenju SDP-a Mihael Zmajlović. Priopćenje u kojem navode i pitanja za Plenkovića i ministricu Vučković prenosimo u nastavku.
Od veljače 2025., kada je javnost saznala što je zakopano u Bilajskoj 50, prošlo je osamnaest mjeseci. U tih osamnaest mjeseci s lokacije nije uklonjena nijedna tona otpada. Nije postavljen ni privremeni nepropusni pokrov. Jedino što se u međuvremenu pomaknulo jest onečišćenje — iz otpada u podzemnu vodu. To ne tvrdimo mi, to piše u dopuni vještačenja Geotehničkog fakulteta koje je naručio USKOK.
U cijelom priopćenju Ministarstva nijednom se ne spominje Glava X. Zakona o zaštiti okoliša. A to je jedini dio zakona koji je za ovaj slučaj mjerodavan.
Ministrica je javno rekla da hitna sanacija ne postoji. Neka otvori zakon. Članak 187. nosi naslov „Žurni postupci". U njemu zakonodavac ne piše da nadležna tijela mjere „mogu" provesti, nego da će ih provesti — putem treće osobe, na trošak i odgovornost onečišćivača. To je jezik obveze. U člancima prije njega zakon uredno piše „mogu"; u članku 187. namjerno ne piše. Članak 188. dodaje da se to plaća iz državnog proračuna, a novac se poslije naplaćuje od odgovornih. Članak 182. propisuje da sanaciju, kada situacija traži hitne mjere, može provesti Ministarstvo, i to samostalno, putem treće osobe.
Ide i dalje od toga. Zakon propisuje obvezu izrade sanacijskog programa. Rok za njegovu izradu određuje Ministarstvo. Ako ga poznati onečišćivač propusti, program izrađuje Ministarstvo — o trošku onečišćivača. Uz taj program dolazi i stručno povjerenstvo u kojem obvezno sjede predstavnici struke i vodnoga gospodarstva, i dolazi jedinstveni program praćenja stanja okoliša. Da je taj dokument izrađen na vrijeme, danas ne bismo imali situaciju u kojoj se, kako upozoravaju građani Gospića, mjeri po različitim nalozima, na različitim mjestima i s različitim parametrima, pa se rezultati ne mogu ni usporediti.
Važeći Zakon o zaštiti okoliša donesen je 2013., dok sam bio ministar. Ta je glava zakona ondje upravo za dan kada netko negdje zakopa 37.000 tona otpada i kada se ne smije čekati. Nije napisana da se čita nakon osamnaest mjeseci.
Umjesto toga instrumenta izabran je najsporiji mogući put — izmjena Plana gospodarenja otpadom, dokument objavljen u Narodnim novinama tek 18. srpnja 2025., pet mjeseci nakon saznanja. Priopćenje tvrdi da je to bilo u svibnju. Nije.
Zatim je izgubljeno još godinu dana. Prva javna nabava objavljena je tek u veljači 2026. i propala je jer nije stigla nijedna ponuda. Procijenjena je vrijednost sada podignuta s 2,1 na 4,72 milijuna eura. Nije zakazalo tržište, zakazala je priprema.
I još jedno. Ministarstvo tvrdi da se lokaciji nije smjelo prići do listopada 2025. Neka onda objasne što se događalo poslije. Prvo rješenje Državnog inspektorata kojim se odgovornoj tvrtki nalaže uklanjanje
otpada iz zatvorenih objekata doneseno je tek 13. veljače 2026. — četiri mjeseca nakon što je prepreka nestala i godinu dana nakon što je slučaj postao poznat. Rok je bio kraj svibnja. Nije izvršen. Ako je bilo ranijih rješenja, neka ih objave.
Privremeno prekrivanje, radovi procijenjeni na 760 tisuća eura, u srpnju 2026. bilo je još uvijek u fazi izrade tehničkog rješenja. Tri tjedna prije toga isti su nam ljudi rekli da je nabava za prekrivanje već pokrenuta. Neka se dogovore koja je od te dvije tvrdnje točna.
Na kraju, Ministarstvo kao dokaz uspješnosti navodi Biljane Donje. Ta sanacija nije završena. Ona je u tijeku, a Hrvatska za nju plaća 6500 eura svakoga dana, uz milijun eura paušalne kazne, po presudi Suda Europske unije iz ožujka 2025. Do danas je to više od četiri milijuna eura koje su platili građani. Sud je u toj presudi izrijekom napisao da je Vlada odluku o sanaciji donijela tek nakon što je Europska komisija podnijela drugu tužbu. Isti obrazac gledamo i u Gospiću: djeluje se tek kad pritisak dođe izvana.
Građani Gospića nisu tražili kronologiju. Tražili su da se otpad makne i da im se kaže istina o vodi. To traže i dalje.
SDP javno pita ministricu Mariju Vučković
Pitanja su kratka namjerno. Na svako je moguć odgovor od jedne rečenice. Ako odgovora nema, i to je odgovor.
1. Koliko je tona otpada uklonjeno s te lokacije od veljače 2025.? Recite broj.
2. Jeste li ijedan jedini dan u ovih osamnaest mjeseci primijenili članak 187. Zakona o zaštiti okoliša? Da ili ne.
3. Ako niste znali da u zakonu postoji poglavlje „Žurni postupci" — kako vodite to ministarstvo? Ako ste znali — zašto ga niste otvorili?
4. Tko je i kojega datuma onečišćivaču odredio rok za izradu sanacijskog programa? Ako nitko i nikada, recite to naglas.
5. Zašto se prekrivanje od 760 tisuća eura, koje ste u lipnju najavili kao pokrenuto, u srpnju još projektiralo?
6. Vaše ministarstvo govori da je PFAS dvadeset puta ispod granice. Nalazi govore o dvostruko iznad. Koja je od te dvije brojke točna i tko je drugu pustio u javnost?
7. Tko je u osamnaest mjeseci naručio procjenu utjecaja na zdravlje ljudi? Ime i datum.
8. Zavod „Andrija Štampar" preporučuje građanima da izbjegavaju tu lokaciju. Što točno poručujete ljudima koji ondje žive i imaju vrtove?
9. Rekli ste da hitna sanacija ne postoji. Hoćete li tu rečenicu povući?
10. Što se još mora dogoditi da preuzmete odgovornost? Recite nam uvjet. Da znamo čekamo li nešto što se uopće može dogoditi.
SDP javno pita premijera Andreja Plenkovića
Premijeru, ne postavljamo pitanje tko je kriv. To pitanje ima unaprijed pripremljen odgovor i taj se odgovor zove ministrica. Postavljamo vam pitanja o ovlastima koje po zakonu nema ministrica, nego Vlada i predsjednik Vlade osobno.
1. Zakon o zaštiti okoliša na tri mjesta ovlast daje Vladi, a ne ministrici: proglašenje područja ugroženoga okoliša, utvrđivanje prvenstva i osiguranje sredstava te odluku da se kod žurnih zahvata ne provodi procjena utjecaja na okoliš — a nju, doslovno prema zakonu, donosi Vlada, odnosno predsjednik Vlade. Jeste li ijednu od te tri odluke u osamnaest mjeseci stavili na dnevni red? Da ili ne.
2. Zakon propisuje da vas Ministarstvo mora obavijestiti o potrebi da Vlada djeluje. Jesu li vas obavijestili? Ako jesu — što ste učinili i kojega datuma? Ako nisu — zašto to niste zatražili?
3. Ministricu ste imenovali vi. Ravnatelja Državnoga inspektorata imenuje vaša Vlada. Propise o otpadu mijenjala je vaša Vlada deset godina. Recite koji od ta tri poteza niste vi potpisali.
4. Ako danas smijenite ministricu, koliko se tona otpada time makne s te lokacije? Pitam posve ozbiljno, jer građani Gospića na to pitanje imaju pravo znati odgovor.
5. Za Biljane Donje vaša Vlada plaća 6500 eura svaki dan po presudi iz ožujka 2025. Premijer ste bili i tada i danas. Čekate li presudu iz Luxembourga i za Gospić?
6. Za pokretanje žurnih postupaka ne treba ni Sabor, ni natječaj, ni dva mjeseca razmatranja — treba odluka Vlade. Hoćete li je donijeti do kraja tjedna? Ako nećete, recite zašto.
7. Rekli ste da će odgovorni odgovarati. Mislite li pod „odgovornima" i na nekoga u svojoj Vladi ili isključivo na ljude izvan nje?
8. Postoji li ijedna zamisliva okolnost u kojoj biste odgovornost prihvatili kao svoju? Ako postoji — opišite je. Ako ne postoji — recite to jasno, pa neka građani znaju.
Nakon sastanka užeg kabineta Vlade te parlamentarne većine preko videoveze, premijer Andrej Plenković trebao bi u Banskim dvorima dati izjavu kad sastanci završe, oko podneva.
SDP i Možemo ne dolaze na sastanak oporbe koji je u podne u Saboru sazvao Most zbog ekološke katastrofe u Lici, a kako bi se dogovorili o zajedničkim koracima, poput pokretanja postupka za izglasavanje nepovjerenja Vladi te sazivanja izvanredne sjednice Sabora.
Za SDP sve kreće od petka. Naime tada je Možemo! sazvao Odbor za zaštitu okoliša i prirode u Gospiću. U svom odgovoru Mostu, Klub SDP-a zahvalio je na pozivu i poručio kako su otvoreni za razgovore o svim nadstranačkim pitanjima koja doprinose dobrobiti građana.
- Smatramo da razgovore možemo započeti već u petak, 14. kolovoza, u Gospiću na izvanrednoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode. Ovim putem pozivamo i Vas da nam se pridružite na sjednici, gdje možemo otvoriti sva relevantna pitanja i razgovarati o mogućim rješenjima - stoji u SDP-ovom odgovoru na Mostov poziv.
U javnosti se odmah ovaj potez protumačio kao raskol u oporbi, no u SDP-u to tako ne vide.
Sandra Benčić oglasila se na Facebooku oko sastanka koalicije i poručila partnerima HDZ-a: 'Danas se ne klima glavom, danas ju napokon trebate dići!"
- Plenković je sazvao hitan sastanak koalicije danas u 11 sati. Tih sat dva odredit će političku sudbinu Domovinskog pokreta, HSLS, HNS-aa, osvojenih žetona i drugih jer danas će pokazat jesu li uopće politički akter ili su ponizni klimači HDZa. Svi koalicijski partneri suoodgovorni su za zločin u Gospiću koji će na svojoj koži osjećati generacije.
Imate li minimum političke odgovornosti danas ćete otkazati poslušnost onima koji su takav sustav stvorili da bi nekolicina profitirala na šteti koja se nanosi cijeloj zemlji.
Sad je trenutak da se maknete od toksičnog zagrljaja HDZa i pridružite se svojim građanima koji s pravom traže odgovornost za one koji godinama podaju Hrvatsku otpadnoj mafiji.
Danas se ne klima glavom, danas ju napokon trebate dići! -napisala je na Facebooku.
Nažalost, ovo je samo jedan od slučajeva, to ukazuje da mi nemamo funkcionalan sustav gospodarenja niti jednom kategorijom otpada. Govorimo o opasnom otpadu, ali nije bolja situacija niti s posebnim kategorijama otpada, niti s komunalnim otpadom, kazala je za N1 televiziju Mirela Holy, komentiravši aferu oko deponija otpada kod Gospića, zbog koje je oporba zatražila glasanje o nepovjerenju Vladi Andreja Plenkovića.
- I to je jedan od razloga zbog kojeg je Hrvatska u nedavnom EPI (Environmental Performance Index) izvješću EU stavljena na posljednje mjesto kada je riječ o politici zaštite okoliša. To se ne odnosi na stanje u okolišu. Kada govorimo o sustavu, politici zaštite okoliša, tu smo definitivno na zadnjem mjestu u EU; to je nedvojbeno najbolji pokazatelj koliko je hrvatskoj Vladi, ali rekla bih i oporbi, stalo do politike zaštite okoliša - rekla je i dodala da ne postoji funkcionalni sustav koji bi se bavio gospodarenjem otpada u Hrvatskoj.
- Mi nemamo sustav gospodarenja otpadom. Tu je jako bitan sustav sljedivosti; dakle, da vi znate gdje je nastao otpad, što se događa s njim, kako se prenosi, gdje završava. Mi to nažalost nemamo. Mi imamo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji bi trebao funkcionirati kao glavni financijski instrument, ali kod nas je taj Fond ustanova koja gospodari otpadom. Pretpostavljam da je to sustav kakvog nema nigdje u svijetu - kaže i dodaje da problem traje godinama, ali da volje za rješenjem nije bilo ni kad je bila ministrica.
- Nije bilo političke volje ni kada sam ja bila ministrica da se taj sustav riješi, da se točno zna kako se postupa s pojedinim kategorijama otpada. Postavljam pitanje: zašto se ne govori o odgovornosti države? Državnog inspektorata, ali i nadležnog ministarstva. Tu nisu ugroženi samo život i zdravlje stanovnika Like, tu je zatvoreni ciklus - truju se biljke kojima se hrane životinje kojima se hrane ljudi. Radi se o vrlo kancerogenim spojevima. A tu štetu će ponovno pokrivati porezni obveznici RH - rekla je.
Dugoročno, riječ je o velikoj opasnosti. Radi se o teškim metalima i o PFAS-ovima tj. 'vječnim spojevima' koji su vrlo kancerogeni i tope se u vodi. Kontaminiraju vodu i tlo i ulaze u prehrambeni lanac, dugotrajno se talože te izazivaju teške zdravstvene posljedice - kaže, a što se tiče odgovornosti, napominje da je riječ o nekoliko instanci, ali ne sumnja u to da je najveća na razini vlade.
- Postoji nekoliko razina odgovornosti; najveća je na vladi i resornom ministarstvu. Mi nemamo funkcionalnu politiku zaštite okoliša. Državi i političkim garniturama nije u interesu da riješi to pitanje. Andrej Plenković voli se hvaliti sa svojim europskim vezama, ali kada je riječ o politici brige o okolišu, tu je nevjerojatna nebriga. Zašto? Možda nisu osviješteni, možda su povezani za neke lobije, ali to je za građane Republike Hrvatske nebitno. Vlada je podbacila."
"Druga razina odgovornosti je na inspekcijskim službama koje su utvrdile stanje, ali to je ostalo mrtvo slovo na papiru", kaže Mirela Holy.
24sata © 2026
