Na današnji dan prije 31 godinu počeo napad na Dubrovnik

Prigodnim tradicionalnim programom „Da se ne zaboravi“ Dubrovčani u subotu obilježavaju 31 godinu od početka srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu - 1. listopada 1991.

Program počinje u 9 sati polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, a u 10 sati održat će se prigodan školski program u franjevačkoj crkvi Male braće.

U podne na brdu Srđ slijedi polaganje vijenaca uz molitvu. U 18 sati u luci Gruž spustit će se vijenci u znak sjećanja na poginule na moru. Sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu služit će se u 19 sati u franjevačkoj crkvi Male braće.

Prvog dana listopada 1991. točno u 6 sati više od 13 tisuća pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć srpskih i crnogorskih rezervista, napali su područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz zraka. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa te 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova te 50 oklopnih transportera.

KAOS NA JUGU VIDEO Nevrijeme poplavilo dio Dubrovnika: 'Obilno je padalo, ljudima je voda ulazila u kuće'

Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crti obrane dugoj više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.

Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.

Samo u prvom tjednu listopada poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila.

Već 5. listopada srpsko-crnogorski agresor zauzeo je Konavle i Slano i tako presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske. Do kraja listopada izbio je na same prilaze gradu u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 tisuća ljudi. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srpsko-crnogorskih postrojbi u grad i učvrstili crtu obrane.

PRIJAVIO KRAĐU TISUĆA KUNA Srbin u Dubrovniku prijavio da mu je lopov upao u stan i ukrao novac. Na kraju prijavili njega

Najteže dane u višestoljetnoj povijesti Dubrovnik je pretrpio u studenome i prosincu 1991.. Od 8. do 14. studenoga te 6. prosinca, na blagdan Svetoga Nikole, u jakim napadima na grad je palo više od 5.000 topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.

Tijekom srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih.

Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.