Kvote za fakultete su se uvećale za čak 3000 mjesta iako broj učenika u Hrvatskoj opada Sve je više veleučilišta i privatnih učilišta
NOVA STATISTIKA
Na fakultetima je ostalo 17.643 mjesta. 580 je bilo za Hrvate izvan RH. Upisalo ih se 40
Na visokim učilištima nakon ljetnog roka ostalo je slobodno 17.634 mjesta, čak oko 4000 više nego što je to bilo lani. Činjenica je da je prvi rok mature palo gotovo 8000 maturanata, no studijskih programa i upisnih mjesta je još više nego prethodnih godina. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), ove je godine na 1313 studijskih programa ponuđeno 41.174 mjesta. Lani je programa bilo oko 920 s 39.066 mjesta. Studijskih programa za koje je ovo ljeto pravo upisa steklo 0, 1, 2, 3, 4 ili 5 studenata je čak 690, a mjesta na tim programima je bilo gotovo 6000. Pritom, na upisnim listama AZVO-a od ove godine posebno se prikazuju kvote za Hrvate izvan RH (HIRH) te za kandidate koji su srednju školu završili prije 2010., odnosno nisu obveznici državne mature. I te kvote su uglavnom nepopunjene, a za njih je ponuđeno stotine upisnih mjesta.
Za HIRH je Središnji ured za Hrvatske izvan RH odredio kvotu od 580 mjesta na sedam javnih sveučilišta, Sveučilištu Sjever, Hrvatskom katoličkom sveučilištu, te Veleučilištu Lavoslav Ružička u Vukovaru. Te programe upisalo je 40 studenata. Unatoč tome, neki fakulteti ponudili su znatno više i od onog što je tražio Središnji ured. Primjerice Fakultet hrvatskih studija u Zagrebu, ponudio je 70 umjesto traženih 53. Ukupno, nepopunjeno je ostalo više od 470 mjesta, a interes za ovaj program je od početka provedbe prije nekih pet godina slab.
Deseci mjesta ponuđeni su i za one koji su srednju školu završili prije 2010., te nisu obavezni polagati državnu maturu. Njih je isto upisano tek nekoliko. No kad se vidi da, primjerice, kninsko Veleučilište Marko Marulić uporno otvara kvotu od 30 mjesta za Popoprivredu krša na koju se ne prijavljuje nitko, pitanje je drži li itko upise pod kontrolom?
I čemu takva napuhavanja kvota? Posebno zbog toga što je demografija neumoljiva, jednostavno je sve manje učenika koji bi mogli upisati fakultete. Zašto nadležne institucije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, te Agencija za znanost i visoko obrazovanje konačno ne uvedu reda? Jer, tu se ne radi o akademskoj slobodi već o kaosu.
Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak kao jedan od glavnih problema navodi programske ugovore. Odnosno, nepostojanje istih. Programski ugovori trebali su osigurati jasnije uvjete financiranja sveučilišta i visokih učilištima prema njihovim postignućima, znanstvenim, međunarodnim, prema reputaciji među studentima itd.
- Iako je Uredba o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta donesena prije godinu dana (13. srpnja 2023.), do danas nije sklopljen nijedan programski ugovor. Zašto Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s tim rasteže, ne znam. No upravo programski ugovori trebali bi javno postaviti odgovornost visokoobrazovnih institucija i financiranje prema realnim pokazateljima - koliko je upisnih mjesta otvoreno, koliko je studenata upisano, koliko ih završava određenu instituciju. Tad bi stvari bile puno jasnije - ističe bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
No treba reći i kako sa sveučilišta dolazi veliki otpor programskim ugovorima. Ministarstvo je u prosincu 2023. potpisalo ugovore s 13 znanstvenih instituta i dva veleučilišta, a pregovore sa sveučilištima ministar je najavio za ovu godinu.
Divjak smatra da tu problematiku ne treba gledati toliko kroz brojke, koliko kroz probleme unutar samog sustava.
- Agencija za znanost i visoko obrazovanje još 2022. postala je glavna za odlučivanje o studijskim programima, to smo sad svi naučili iz primjera Rodnih studija. No upitno je koliko dobro rade taj posao, jer je studijskih programa općenito previše i slaba je kontrola kvalitete. AZVO bi trebala više računa povesti o veleučilištima privatnim učilištilma za koja su direktno nadležni, a koja imaju najviše rupa s upisima. Važno je reći i da fakultetima subvencije za upisane studente nisu povećane već osam godina, uz svu inflaciju i povećanje troškova - tumači Blaženka Divjak.
Prema Zakonu o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, sveučilišta moraju dobiti odobrenje AZVO-a za studijske programe, i to prema potrebama tržišta rada. Uz programske ugovore, to je trebalo garantirati da se ne događa situacija od ovog ljeta. To se očito ne odvija onako kako je zamišljeno.
U svakom slučaju, upisnu groznicu gledat ćemo i ujesen. Studenti do srijede, 31. srpnja, imaju mogućnost prijaviti ispite za drugi rok državne mature. Ispiti se pišu od 21. kolovoza, a privremeni rezultati bit će objavljeni 11. rujna.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
