Hrvatska je odabrala Europu: 'ZA' glasovalo je 66 posto ljudi

Pjesmom “Insieme, unite Europe” (Zajedno, ujedinjena Europa) talijanski pjevač Toto Cutugno pobijedio je prije 22 godine na Eurosongu u Zagrebu. U nedjelju se njegova pjesma vrtjela na radiopostajama nakon što je Državno izborno povjerenstvo objavilo kako su građani Hrvatske, sa 66,2% glasova za i 33,1% glasa protiv, odabrali put u Europsku uniju. Cijeli državni vrh, koji se okupio u Saboru i nestrpljivo čekao rezultate, odahnuo je, ali ipak, nisu bili u euforiji. Svjesni su da je odaziv bio iznimno slab, lošiji nego u Mađarskoj, koja je do nedjelje bila neslavni rekorder sa svega 45,6% izašlih na referendum o EU. Odsad je to Hrvatska s 43,6%. Premijer Milanović istaknuo je važnost odabira hrvatskih birača.

- Hrvatska je odlučila, čestitamo svima! Ovo je povijesna odluka i prvi put u našoj povijesti ovako veliku odluku donijeli smo sami. Ovo je možda okretni moment u našoj povijesti. Odsad za svoje odluke odgovornost snosimo sami - rekao je Milanović.

- Dobra večer, ali i dobro jutro svima. Dolazi novi dan, novo poglavlje za Hrvatsku. Hrvatska ostaje svoja na svome, ali sa širim vidicima i mogućnostima - rekao je predsjednik Sabora Boris Šprem.

- Bio je ovo dan od velikog značaja za Hrvatsku, a isti takav je i rezultat. Hrvatska može i zna, a današnja odluka odredila je RH kao europsku državu. Zahvaljujem i svima koji su izašli na referendum i glasali protiv - završio je predsjednik Ivo Josipović i nazdravio šampanjcem s ostalim političarima u prilično mirnom i tihom okruženju u Saboru. Slavilo se uz kanapee i glazbu gudačkoga kvarteta.

- Ma, možda bi se i zapjevalo da je atmosfera malo drugačija. Što se tiče moje osobne koristi, siguran sam da će oni u EU koji probaju moje maslinovo ulje nastaviti ga i kupovati - rekao je bivši predsjednik Sabora Luka Bebić komentirajući dozirano veselje.

- Sve dalje će ovisiti o nama. Odaziv i nije bio tako slab jer oni koji su mislili izaći su i izašli - uvjerena je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Njen optimizam nisu dijelili euroskeptici.

- Neprihvatljiva je činjenica da je tako mali broj birača izašao glasati. Ovo je poraz slobode i neovisnosti - kazao je Željko Sačić, najavivši nove aktivnosti.

15. siječnja 1992. - Uspostava odnosa s Europskom unijom

Većina zemalja članica Europske unije tada je priznala Hrvatsku kao neovisnu državu. Nakon toga počeli su se razvijati odnosi s EU.

24. studenoga 2000. - Pregovori o pridruživanju EU

Na Zagrebačkom summitu započeli su pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji je potpisan u svibnju 2001. u Bruxellesu.

21. veljače 2003. - Podnijeli su zahtjev za članstvo

Hrvatska je 2003. u Ateni podnijela zahtjev za pristupanjem EU iako Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije stupio na snagu.

20. travnja 2004.  - Pozitivna ocjena

Na temelju odgovora na Upitnik dobili smo pozitivno mišljenje o zahtjevu za članstvo u EU. Ubrzo je usvojeno i Europsko partnerstvo za Hrvatsku.

18. lipnja 2004. - Status kandidata

Hrvatska je dobila službeni status kandidata za članstvo, no zbog, prema mišljenju EU, nedovoljne suradnje s Haškim sudom i glavnom tužiteljicom Carlom del Ponte, početak pregovora je odgođen.

3. listopada 2005. - Počeli pregovori

Pregovori su otvoreni nakon što je Haag potvrdio suradnju Hrvastke sa sudom. Nakon toga počela su se otvarati poglavlja i usklađivati s EU.

10. lipnja 2011. - Zatvaranje pregovora

Jose Manuel Barosso je u ime Europske komisije predložio zatvaranje pregovora s Hrvatskom, a ubrzo je to potvrdilo i Europsko vijeće.

9. prosinca 2011. - Potpisan ugovor

Hrvatski predstavnici su u Bruxellesu potpisali Ugovor o pristupanju EU, u kojem stoji kako bi 1. srpnja 2013. trebala postati članica EU.