Najveća katastrofa u Zagrebu: Sava potopila trećinu grada, 17 mrtvih, 40.000 bez domova

Bio je to epski potop, nezapamćena tragedija u glavnom gradu Hrvatske.

Noć s nedjelje na ponedjeljak bila je borba za ljudske živote, a tek je jutro pokazalo razmjere katastrofe. Naime, u noći sa 25. na 26. listopada Sava se izlila iz korita i poplavila 6.000 hektara grada u kojem je stanovalo 183.000 Zagrepčana.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:04

Najveća katastrofa u Zagrebu: Sava potopila trećinu grada, 17 mrtvih, 40.000 bez domova | Video: 24sata Video

Bujica je odnijela 17 života, a 40.000 građana ostavila je bez doma. Potpuno je uništila 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanicu, 120 poduzeća, dva kilometra autoceste, 65 posto građevinskog skladištenog materijala.

Oko 13 000 učenika i studenata je ostalo bez svojih školskih i studentskih prostora.

Sava se na više mjesta prelila preko nasipa na područje tadašnjih općina Susedgrad, Trešnjevka, Trnje, Peščenica i Remetinec (danas Novi Zagreb). Više od pola Trešnjevke je bilo pod vodom - tek su sjeverni dijelovi Stare Trešnjevke (sjeverno od Ozaljske i zapadno od Trakošćanske), Pongračevo, Ciglenica i područje današnjeg Voltinog naselja ostali izvan domašaja vodene stihije.

'Spašavalo se ono što se moglo'

Vjesnik iz 1964.godine opisuje ovim riječima najveću poplavu

“U nedjelju, 25. listopada 1964., Sava je u toku dana naglo narasla. Gradski štab za obranu od elementarnih nepogoda davao je obavijesti o sve većoj opasnosti. I u Vjesniku je bila uzbuna, jer se poduzeće nalazilo na glavnim pravcima prodora vode. Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara.
Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području...“.

Najviši vodostaj bio zabilježen 26. listopada u osam sati kada je Sava narasla na 514 centimetara. Hrabri Zagrepčani su na brzinu podizali nasipe, a pomoć je stizala iz svih krajeva svijeta. Nakon toga počela je gradnja sustava obrane od poplava srednjeg Posavlja, boljih nasipa i odvodnih kanala za Zagreb, Karlovac i Sisak.

'Vrbika više nema'

Vrbik je bio naselje prizemnica, potleušica, kućeraka. Vrbik je bilo i jezero, duboko i žuto jezero ispunjeno muljevitom vodom. Dopirala je čak do dimnjaka i televizijskih antena. A Vrbik danas? To je naselje uništenih domova. Vrbik danas je tužna slika. Vrbika zapravo više nema". Tako je novinar T. Kapetanić u Večernjem listu od 2. studenog 1964. izvijestio o posljedicama strašne poplave koja je Zagreb, a najviše Vrbik, iznenadila svojom jačinom nekoliko dana ranije.

Nakon poplave inspekcija je vršila pregled kuća i stanova, oni koji su bili procijenjeni kao pogodni za stanovanje nakon sušenja i popravaka bili su na fasadi označavani žutom bojom, a objekti koji su morali biti srušeni označavani su crvenom bojom. 

Poslije izvršenog pregleda trebalo je prema planu izgraditi novih 10.000 stanova za smještaj onih koji su u poplavi ostali bez doma. Prvi projekti su predviđali sljedeće lokacije: Dubrava 7000 stanova, Volovčica 500, Botinec 1500 Gajnice 1000 stanova. Na području Trešnjevke nije bilo puno nove izgradnje.

Ukupna šteta procijenjena je na preko 100 milijardi tadašnjih dinara ili 8,19 % nacionalnog dohotka u SR Hrvatskoj.

Zgrade koje su u Prečkom građene za smještaj studenata prenamijenjene su za smještaj obitelji stradalih u poplavi.

Povodom sjećanja na epski potop u Zagrebu Hrvatska udruga kriznog menadžmenta  izradila je animaciju s kartom današnjeg Zagreba i područja koje je tada bilo poplavljeno.

- Model je nastao uz pomoć Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Grada Zagreba koji je ustupio ZG3D GIS podatke te Copernicus Emergency Management Service-a preko kojega je izrađen sloj izloženosti poplavi temeljenog na kaskadnom modelu European flood hazard map Joint Research Centre-a korištenjem hidroloških i hidrauličkih obilježja područja - napisao je predsjednik HUKM-a Igor Magdalenić.