Želimo da obje strane vide što su učinili jedni drugima. Da Srbi vide da su počinili zločine prema Hrvatima ali da su Hrvati počinili zločine nad Srbima, poručio je Pupovac
MILORAD PUPOVAC:
'Ne želim biti talac u vlastitoj zemlji nečega što nisam učinio'
Sasvim je sigurno da Hrvatska uz sve elemente ustašizacije koje su prisutne, uz sve tragične posljedice etničkog čišćenja Srba u Hrvatskoj, ne može biti uspoređivana s Hitlerovom Njemačkom koja je, kao i kvislinška NDH, imala svoje rasne zakone i logore, izjavio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac u intervjuu za Deutsche Welle.
- Mi vidimo slabosti u Hrvatskoj, borimo se protiv njih i očekujemo da svi mi imamo snage, uključujući i Srbiju, da se protiv toga borimo. Dakle prejake riječi ne pridonose tomu da ljudi uvide što je potrebno promijeniti u ponašanju. Tako da mi očekujemo da se retorika u tom pogledu i promijeni - izjavio je Pupovac.
Komentirao je i položaj srpske manjine u Hrvatskoj te istaknuo da situacija od ulaska Hrvatske u EU "nije napredovala, nego u nizu elemenata nazadovala".
- I to zbog nacionalističkih i populističkih pritisaka posljednjih pet godina. S ovom vladom, vladom Andreja Plenkovića pokušavamo to promijeniti. Pokušavamo stvoriti uvjete za neke promjene na terenu, recimo reelektrifikaciju nekih područja, ali i boriti se i protiv atmosfere netolerancije - objasnio je.
Dodao je i kako država nema snage reći da je "Za dom spremni" ustaški pozdrav.
- Mi smo imali pozitivan trend još od kraja devedesetih, za vrijeme vladavine predsjednika Tuđmana kroz mirnu reintegraciju. Taj se trend nastavio i dolaskom vlade Ivice Račana na vlast i predsjednikovanja Stjepana Mesića. No svoj pozitivni vrhunac je doživio za vrijeme vladavine Ive Sanadera i kasnije Jadranke Kosor. Sanader je svojom proeuropskom politikom smatrao da je i manjinska politika jedna od najvažnijih komponenti tog proeuropskog puta - objasnio je Pupovac te istaknuo da su kampanje protiv Srba krenule s odlaskom HDZ-a s vlasti.
- Ta taktika je s jedne strane bila pokušaj povratka HDZ-a na vlast, a s druge strane pokušaj uvođenja ideje po kojoj, što se tiče Hrvatske, tu može biti mjesta samo za jednu naciju, jedan jezik, jednu kulturu pa i jednu politiku. Dakle tu nema mjesta ni za socijaldemokrate, a ni za stranku koju ja vodim (Samostalnu demokratsku srpsku stranku). To je bilo razdoblje kada se na čelu HDZ-a nalazio Tomislav Karamarko. Na sreću, dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i njegove vlade, taj trend je oslabio, ali još uvijek nije stavljen pod kontrolu. Država još uvijek nema snage jasno reći da je 'Za dom spremni' ustaški pozdrav kao što je to rekao Ustavni sud - kazao je.
No, napomenuo je i da sudovi na nižim razinama i policija ne reagiraju kada 'Thompson i njegovi fanovi uzvikuju taj pozdrav' kao i da to predstavlja ozbiljnu prijetnju.
- Vlada koju podržavam mora imati jasan stav oko toga. Predsjednica koju podržavam mora imati jasan stav oko toga. No to još uvijek nije dovoljno jasno. Dakle, ne mogu ljudi koji su osuđeni za ratne zločine imati javne počasti. Oni mogu imati svoja građanska prava ali ne i javne počasti kao što se to događalo na proslavi Oluje ove godine. Ljudi koji dolaze s majicama Rafaela Bobana, jednog od najgorih ubojica na ovim prostorima, ne mogu biti uzvanici na proslavi Oluje. Ne može se u Glini, gdje se dogodio jedan od najgorih pogroma tijekom Drugog svjetskog rata protiv Srba, dopustiti organiziranje koncerta Thompsona za kojeg se zna kakvom ikonografijom se služi. Sankcioniranja nekih ljudi u Bleiburgu zbog takvih obilježja bi trebao biti i primjer vlastima u Hrvatskoj. Slično bi morao reagirati i Bruxelles i odlučno reagirati na širenje ovakve ideologije iz nekih novih članica Europske unije. Bez pomoći izvana, snage u Srbiji i Hrvatskoj koje žele dijalog a koje su oslabile posljednjih godina, teško da će uspjeti - rekao je.
Komentirao je i svoju reakciju na izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mi znamo kako treba reagirati i nitko nas ne bi tomu trebao poučavati. Mi se već tri desetljeća nalazimo između čekića i nakovnja, između dvije vatre, hrvatske i srpske. Mi smo protiv sukoba i rata i to ne želimo mijenjati. Mi želimo biti most i nositelj dijaloga. Naše izjave su motivirane tom političkom pozicijom i svrhom - pojasnio te dodao:
- Kada predsjednica na stadionu ne čuje da se uzvikuje 'Za dom spremni' ili kada ne osudi one koji to uzvikuju, tada to prolazi. Ali kada je ne odgovaram na prozivke i zahtjeve i naredbe što trebam činiti, onda je to dovoljan razlog da se pokrene hajka i haranga. A to je nešto što ja ne prihvaćam. Ja ne želim biti talac u svojoj zemlji nečega što nisam učinio, nečega što nisam rekao i nečega za što nisam odgovoran. Ali na komemoraciju izbjeglim Srbima, koji najvećim dijelom ne snose nikakvu odgovornost, uvijek ću otići. Želimo da obje strane vide što su učinili jedni drugima. Da Srbi vide da su počinili zločine prema Hrvatima ali da su Hrvati počinili zločine nad Srbima. A držanje manjinskog političara kao taoca ili odgovornog krivca kojeg treba prvog uhvatiti i stisnuti kad već ne možeš Vučića, to je nešto što je nespojivo s demokracijom. To je svojstveno društvenom linču. I to usprkos tomu što smo bili uvijek tu kada nas se trebalo, bilo da se radi o početku pregovora s EU ili mirnoj reintegraciji. Ako sam u Bundestagu zajedno sa svojim kolegama, zastupnicima njemačkog parlamenta mogao braniti pravo Hrvatske na članstvo u EU, onda valjda mogu reći i da nešto ne valja u njezinoj politici odnosa prema Srbima. Stvaranje neprijatelja u ovoj zemlji mora prestat - istaknuo je u razgovoru za Deutsche Welle.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
