Neka se saborski zastupnici ugledaju na nas i na naš rad

Dobro jutro poštovani kolege zastupnici i poštovane kolegice zastupnice, pozdravio je u ponedjeljak ujutro predsjednik Sabora Gordan Jandroković prisutne u sabornici.

Ne, nisu zastupnici radni tjedan započeli od ponedjeljka,  a niti su oni uopće sjedili u saborskim klupama.
Jandroković je zapravo pozdravio studente prava, politologije i ekonomije Sveučilišta u Zagrebu te studente Veleučilišta u Rijeci. Ukazao im je na rad Sabora te istaknuo kako Sabor nije ono što se predstavlja na društvenim mrežama te od strane pojedinih zastupnika. 

- Društvene mreže i masovni mediji, s obzirom na njihovu strukturu i prirodu, ne ulaze vrlo često dubinski u neke teme nego ih odrađuju dosta površinski. I onda ljudi stječu dojam da je ovdje, a tome daje doprinos i dio kolega zastupnika, sve jednostavno i da se sve može napraviti praktički na jednu repliku. Ali nije tako. Iza svakog zakona, plana, izvješća stoji veliki rad nadležnih državnih tijela, ministarstava, agencija, Vlade i Sabora - istaknuo je Jandroković.

Poručio im je kako je za budućnost Hrvatske izrazito bitno da su oni, kao mladi ljudi, informirani i da se obrazuju.

- Edukacija o političkom procesu je iznimno bitna i vi kao studenti imate važan zadatak i misiju, a to je prvo sebe dobro educirati, a onda i djelovati prema društvu kako bi što veći broj ljudi informirano sudjelovao u političkom procesu, odlučivao na izborima, referendumima... - rekao je i prepustio svoje mjesto i sabornicu mlađim generacijama.

Za razliku od onih pravih zastupnika koje plaćamo, studenti su sabornicu popunili i u pristojnom tonu odradili sjednicu.
Simulirajući kao da je prava, formirali su vladajuću većinu i oporbu te raspravili prijedlog izmjene Ustava Republike Hrvatske, a vezano uz odluke od nacionalne važnosti za hrvatske građane koje trebaju biti donesene putem referenduma.

87. članku Ustava, vladajuća većina koja predlaže izmjene, dodala bi stavak koji glasi: "Državni referendum mora se raspisati radi donošenje Zakona, odnosno odluke o svjetonazorskim pitanjima, o pitanjima od nacionalnog interesa i pitanjima neovisnosti i opstojnosti Republike Hrvatske", obrazlažući kako bi to bio veliki civilizacijski korak za Hrvatsku i pitanje demokracije. Naime, kako su istaknuli, čak je 20 posto nepredstavljenih birača u Hrvatskoj, izlaznost na izbore rekordno je niska, a ovom izmjenom Ustava bi se proširio demokratski proces na što veći broj građana. Narodu se mora, oštro su poručili, omogućiti neposredno odlučivanje.

- Ovom izmjenom Ustava rješavamo krucijalni nedostatak našeg sustava. Imamo priliku učiniti korak naprijed prema direktnoj demokraciji. Ovakav sustav bi bio otvoreniji i zasigurno bi sudjelovao veći broj građana u njemu. Samim izlaskom i poticajem izlaska na referendum bi gradili jednu kulturu participacije koja je osnovni temelj demokratskog entiteta i kulta demokracije koji je apsolutno nužan i koji ne možemo negirati - ustvrdili su vladajući, a kao primjere za kojim se Hrvatska treba voditi ka uvođenju direktne demokracije naveli su Švicarsku, Sloveniju i Estoniju. 

Oporba se pak usprotivila ovom prijedlogu izmjena Ustava tvrdeći kako bi se time uspostavila diktatura manjine koja bi odlučivala u ime cijelog naroda. 

- Ljudi danas, kako na izbore, tako i na referendume, izlaze u jako malom broju. Pomalo je nepravedno da 20, 30 posto birača u Hrvatskoj odlučuje o sudbini svih nas. Ako mali broj birača izađe na izbore, onda imamo situaciju da može doći do diktature manjine - poručila je oporba. 

Kao drugi glavni argument protivljenja uvođenja referenduma naveli su i troškove i istaknuli kako su referendumi skupi. 

- Jedan referendum košta 50 milijuna kuna. Mi nismo u sitauaciji da se možemo razbacivati novcima, imamo puno drugih stvari u koje možemo uložiti, u vrtiće, škole, obrazovanje, za lijekove za bolesnu djecu - naveli su oporbenjaci.

Vladajući su im poručili kako demokracija nema cijenu. 

- Mogli bi se ugledati na Estoniju pa sve digitalizirati, povezati sa e-građaninom. Naravno, prvo treba unaprijediti sigurnost na internetu, no time bi se troškovi smanjili. Osim toga, jedan referendum košta manje od izbora, a ima veću legitimnost - istaknuli su. 

Naposlijetku je oporba preglasala vladajuće kojima izmjene Ustava nije prošla. 

Studentima se rad u Saboru svidio, a našalili su se i kako kod njih nema stranačke sprege, kao niti ovrha koje predlaže zastupnik Živog zida Ivan Pernar. Većina ih još ne zna da li bi u budućnosti bili saborski zastupnici ili zastupnice.

Filip Vučemilović Šimunović, student je treće godine politologije na Fakutetu političkih znanosti, a na simuliranoj sjednici imao je ulogu predstavnika Kluba oporbe. Kako nam je rekao, situacija u državi je takva da građani polako gube vjeru u institucije i politiku jer od političara ne vide volju i želju da nešto promijene.

- Stalno u Saboru imamo te svjetonazorske rasprave. Svi uvijek govore kako im je toga puna kapa, ali opet se konstantno vraćaju na jedno te isto i nikad se od toga ne miču - istaknuo je dodavši kako mu se rad u Saboru svidio, ali i da još ne zna hoće se li u budućnosti baviti politikom.

- To mi je još daleko, prvo moram završiti fakultet pa ću kasnije razmišljati o svemu ostalome. Ali sviđa mi se to, bio sam već par puta na simulacijama u europskom parlamentu, zabavno mi je, volim ulaziti u rasprave s ljudima, učiti od drugih i smatram da je ovo jako dobra stvar - kaže. 

Patrik Livaja, također je student Fakulteta političkih znanosti, a danas je u Saboru bio predstavnik Kluba vladajuće većine. Za naše političke garniture i općenito situaciju u Saboru kaže kako uvijek može biti bolje. Ni on, kao i njegov kolega Filip, još ne zna želi li se u budućnosti baviti politikom.

- I da i ne. Želim razviti svoje kritičko razmišjanje, ne želim gledati svijet crno na bijelo nego želim vidjeti da uvijek ima mjesta za napredak, bilo kroz političko djelovanje ili u civilnom društvu. Politiku ne mogu isključiti, moguće, otvoren sam za sve mogućnosti - istaknuo je.

Studentice i buduće politologinje Marija Roguljić i Ena Francuz smatraju da u Saboru ima puno prostora za napredak te da bi zastupnici od današnje simulacije mogli puno toga naučiti.

- Kao saborska zastupnica se ne vidim, ali mi se današnji rad u Saboru jako svidio. Smatram da smo dali primjer pravim saborskim zastupnicima da se može razgovarati i voditi rasprava na višem nivou, bez vrijeđanja na osobnoj razini - kaže Marija.

Ena se kao saborska zastupnica vidi, kaže nam, samo ako bi bila okružena s barem pola kolega s kojima je danas raspravljala u sabornici.

- Jer smatram kako daju vrlo konstruktivne primjere, vrlo argumentirano govore i razmatraju sve probleme dok, ako pogledamo današnju Vladu i Sabor kako funkcionira, više se ide na nekoj osobnoj razini i podbadanja nego konstruktivnim primjerima i argumentacijom - kaže Ena dodajući kako joj je današnji dan novo iskustvo iz kojeg je naučila puno za budućnost.